CRVENI POPIS
NatragVerpa conica (snimka/photo N. Matočec)
prstasta smrčkovica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003143
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A3acd)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Verpa conica (O.F.Müll.) Sw. (HRCP003143). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3143. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Neven Matočec
Ivana Kušan
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5 Korištenje bioloških resursa - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Pritisak intenzivnog skupljanja plodišta za hranu na nedovoljno veliku populaciju vrste. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Prstasta smrčkovica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Dva nalazišta ove vrste u Hrvatskoj su na području Nacionalnog parka Krka. - Potrebne mjere očuvanja
5.4. Usklađenost i provedba, 5.4.4. Razina nije precizirana - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba dosljedno provoditi postojeće mjere zaštite. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se u umjerenom pojasu razvijaju u travnju i svibnju, a u borealnim i arktičkim područjima od svibnja do srpnja. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi na velikom broju različitih tipova staništa. Najčešće su to bjelogorične šume u nizinama i riječnim dolinama, s jasenima (Fraxinus spp.), topolama (Populus spp.), vrbama (Salix spp.), divljom trešnjom (Prunus avium), bijelom johom (Alnus incana), javorima (Acer spp.) i poljskim brijestom (Ulmus minor), ili grmljaci i rubovi šuma kontinentalnih i primorskih krajeva, s lijeskom (Corylus avellana), crnim grabom (Ostrya carpinifolia), crnim jasenom (Fraxinus ornus), ili šume borova u nekim sredozemnim krajevima Europe (npr. Pinus pinaster), različiti tipovi travnjaka, obalne zone rijeka i potoka, polja lave te voćnjaci i vrtovi. U brdovitim područjima Europe dopire do 800 m nadmorske visine. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Rasprostranjena je gotovo u cijeloj Europi, ali se svuda smatra rijetkom. Zabilježena je u tridesetak zemalja. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, rasprostranjena je na gotovo cijelom području Sjeverne Amerike, obalnim dijelovima Grenlanda te u Japanu, Kini i Mongoliji. - Nacionalna rasprostranjenost
Pronađena je na 30 lokaliteta.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Pezizomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Pezizales - Porodica
Morchellaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Eriksson, Ove E. (1899-12-31 23:00:00) The non-lichenized ascomycetes of Sweden. Department of Ecology and Environmental Science. Umeå University.
Suárez,E. & Gracia,P. ( 1997). Catálogo de los hongos superiores (Macromycetes) de la provincia de Teruel, TeruelTeruel85(1):21-169 <10625>
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Thimble Morel (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -