CRVENI POPIS
Natragkokica mušica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003178
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A4c)
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
Citat
Topić, J., Vrbek, M., Jadan, Z. (2005): Ophrys insectifera L. (HRCP003178). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3178. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jasenka Topić
Mirjana Vrbek
- Suradnik/ci
Zorica Jadan
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana- NE - Europska procjena
Nije procjenjivana- NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana- NE - IUCN razlog promjene
Znanje - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 12.1 Druga ugroza - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Prirodna progresivna sukcesija neodržavanih travnjačkih površina. Pripisana kategorija ima preventivnu zaštitnu ulogu. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. Posredno je zaštićena u dijelovima svojeg areala u zaštićenim područjima parkova prirode Medvednica i Žumberačko-Samoborsko gorje te nacionalnoga parka Risnjak. Nalazi se na popisu Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996). - Potrebne mjere očuvanja
1. Zaštita kopna/voda - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Muhina kokica je zeljasta trajnica sa dva ovalna gomolja. Stabljika je 15–40 cm, rijetko i do 60 cm visoka, tanka, žućkastozelena sa 2–5 produljeno lancetastih listova stabljike u donjoj polovici, do 10 cm dugih i do 2,5 cm širokih. Cvat je izdužen, rijedak, sa 2–10 (najviše 14) cvjetova koji nalikuju na muhu. Pricvjetni listovi su duži od plodnice. Vanjski listići ocvjeća su zelenkasti, goli, stršeći ili vrlo blago nagnuti unaprijed, konkavni. Postrani su jajoliki, 6–9 mm dugi i 3–4 mm široki, a srednji je kraći i uži. Unutarnji postrani listići su crvenosmeđi, usko linearni, smotani, 4,5–6,5 mm dugi i baršunasto dlakavi. Medna usna je duguljasta, 9–10 x 6–7 mm, plosnata, tamnocrvenosmeđa, često s crvenim ili ljubičastim komponentama. Bradavičasta je, duboko trodijelna, bez privjesaka i bez ostruge. Postrani režnjevi usne su rašireni ili usmjereni unaprijed, često dulji nego širi. Srednji je režanj ravan ili konkavan, jajolik, širi i dulji od postranih, na vrhu rascijepan. U sredini ima golu, jednostavnu, sjajnu sivoplavu pjegu (speculum). Bazalni dio je blago nadsvođen, tamniji, s dvije male crne izrasline. Ljepljiva pločica svakog polinija nalazi se u zasebnoj crveno obojenoj vrećici. Biljka je polusvjetla, pokazatelj bazičnih, siromašnih, suhih do svježih tala, s osrednjom količinom humusa. Nastanjuje umjereno topla staništa na područjima umjereno-kontinentalne klime. Broj kromosoma je 2n=36. Pripada europskom flornom elementu. Cvjeta u svibnju i lipnju. - Staništa
C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena, E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava, E.4. Brdske bukove šume, E.6. Pretplaninske bukove šume - Obrazloženje (staništa i ekologija)
- - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Hrvatska, Češka, Danska, Finska, uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora; baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast; centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar), Srbija, Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija. - Nacionalna rasprostranjenost
Zapadni dijelovi zapadnopanonske makroregije, mezogorje slavonskoga međurječja, goranska mezoregija, rijetka u srednjoprimorskoj i južnoprimorskoj mezoregiji. Lokaliteti. Bakar, Kalničko gorje, Krapinske Toplice, Požega, Risnjak, Samoborsko gorje, Strahinščica, Šimunčevec, Ugljan, Varaždinske Toplice, Vis, Zadar, okolica Zagreba, Zagrebačka gora, Žumberačko gorje (navodi se i za Dalmaciju, Slavoniju i Baranju, ali bez preciznijih naznaka lokaliteta). Također, Istra (više nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), te više nalaza R. Kranjčeva (više nalaza u Istri, Klek, M. Kalnik, NP Plitvička jezera, Plaški kod izvora Dretulje, nalazi na Samoborskom gorju i Žumberku).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Liliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Asparagales - Porodica
Orchidaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Karlsson (2004-03-18 23:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
- Ostala hrvatska imena
muhina kokica - Strana imena
Fly Orchid (engleski), ophrys mouche (francuski), Fliegen-Ragwurz (njemački), muholiko mačje uho (slovenski), ofride insettifera (talijanski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
FORENBACHER, S. (1995): Žumberak: kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb.
HEĆIMOVIĆ, S. (1977): Flora i vegetacija jugoistočnih obronaka Medvednice od Planine do Trupeljaka. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
HIRC, D. (1899a): Čudan sviet izpod Risnjaka. Hrvat. planin. 2:164–166.
HIRC, D. (1901b): Zagrebačka gora. Hrvat. planin. 4:73.
HRŠAK, V., NIKOLIĆ, T., PLAZIBAT, M., JELASKA, S. D., BUKOVEC, D. (1999): Orchids of Medvednica Natural Park, Croatia. Acta Biol. Slovenica 42(4):13–37.
KRANJČEV, R. (1997a): Neke bioekološke značajke Kalnika. Priroda 87(845):22–27.
NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
PEVALEK-KOZLINA, B. (1994f): Ophrys insectifera L. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 338–339.
REGULA-BEVILACQUA, LJ., ŠEGULJA N. (2000): Analyse der Flora Gebirgszuges Strahinšćica im Hrvatsko zagorje (Kroatien). Acta Bot. Croat. 59(1):243–278.
SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
ŠOŠTARIĆ, R., MARKOVIĆ, LJ. (1998): The flora of Krapinske toplice (Croatia). Acta Bot. Croat. 55/56:101–118.
TOMAŠEVIĆ, M. (1972): Biljni pokrov sjevernih obronaka Požeške gore (područje sela Završje, Nurkovac, Požeški Brestovac, Dolac i Daranovac). Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
VISIANI, R. (1826): Stirpium dalmaticarum specimen. Crescinianis, Patavii.
VRBEK, M., FIEDLER, S. (1998): The distribution, degree of threat to and conservation of the orchids of Žumberak (Croatia). Nat. Croat. 7(4):291–305.