CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Kuehneromyces lignicola (snimka/photo Z. Tkalčec i A. Mešić)

proljetna panjevčica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003197

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Kuehneromyces lignicola (Peck) Redhead (HRCP003197). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3197. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zdenko Tkalčec
    Armin Mešić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.3 Sječa i iskorištavanje drveta
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Manjak ili potpuni nedostatak krupnih drvnih ostataka (trupaca, mrtvih uspravnih stabala) i starih stabala zbog neodgovarajućeg gospodarenja šumama, premalo površina pod šumama prašumskog tipa te malobrojnost populacije.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 %
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Proljetna panjevčica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedino nalazište ove vrste u Hrvatskoj je na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavi određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala. Sječu u nacionalnim parkovima treba potpuno zaustaviti čime bi se znatno povećale površine pod šumama prašumskog tipa (ekološki zdrave šume).
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Za temeljitiji uvid u rasprostranjenost, veličinu populacije i stupanj ugroženosti ove vrste u Hrvatskoj potrebna su daljnja biogeografska istraživanja.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju u proljeće i rano ljeto.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi kao saprotrof na krupnim drvnim ostacima i piljevini crnogoričnog drveća (uglavnom smreke [Picea abies] i borova [Pinus spp.]), prvenstveno u planinskim i borealnim šumama.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u desetak zemalja i rijetka je. Prema podacima koji su nama dostupni, nalaz iz Hrvatske je na južnoj granici njezinog europskog areala. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, živi u Sjevernoj Americi.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s jednog lokaliteta, u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Agaricomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Agaricales
  • Porodica
    Strophariaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Knudsen, H. & Vesterholt, J. (1899-12-31 23:00:00) Funga Nordica. Agaricoid, boletoid and cyphelloid genera
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -