CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Platanthera bifolia (L.) Rich. (FOTO S. BRANA)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

mirisavi dvolist

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003219

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (V -)
  • Citat
    Jasprica, N., Jadan, Z. (2005): Platanthera bifolia (L.) Rich. (HRCP003219). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3219. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nenad Jasprica
    • Suradnik/ci
      Zorica Jadan
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      3 Proizvodnja energije i rudarstvo, 12 Druge mogućnosti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Fragmentacija staništa. Populacija je brojna i stabilna, a u nekim područjima vjerojatno i u porastu. Realna procjena, prema nekim pokazateljima i prikladnija, svrstava svojtu u nižu kategoriju ugroženosti (NT), no pripisana kategorija ima preventivno zaštitno značenje.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim poznatim nalazištima (6. 7. 1972. god., NN 42/72). Svojta je i posredno zaštićena na lokalitetima u nacionalnim parkovima Risnjak, Plitvička jezera i Sjeverni Velebit te u parkovima prirode Medvednica, Žumberačko-Samoborsko gorje i Velebit. Nalazi se na popisu Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996).
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Mirisavi dvolist višegodišnja je biljka cjelovitih, razmjerno velikih, duguljasto jajolikih gomolja. Stabljika je visoka 20–50(60) cm, uspravna, šuplja, ± bridasta, blijedožutozelena, a pri bazi ima dva šiljata, usko lancetasta lista u vidu rukavca. Listovi su goli, svijetlozeleni, odozgo sjajni, odozdo nešto tamniji, u pravilu su dva (otuda ime vrste, od lat. »bifolia«, tj. dvolisna), rjeđe tri, nalaze se pri bazi stabljike, široko su jajoliki do izduženi, a šire se prema vršnom dijelu. Pri bazi su postupno suženi u okriljenu lisnu peteljku, duž rubova su ponekad malo izverugani, s mnogobrojnim uzdužnim žilama. Pored njih, na stabljici se nalaze i po 1–2 manja, lancetasta, pricvjetnim listovima slična šiljata listića. Rjeđe se na stabljici nalazi još jedan ili čak i dva lista sličnih onima pri bazi stabljike, koji su tada izduženo jajolikog oblika. Cvat je većinom zamalo valjkast, rastresit, sastavljen od 12–15 cvjetova, a na vrhu ušiljen. Pricvjetni listovi su lancetasti do jajoliko lancetasti, sa pet ili više žila. Središnja žila je naglašena, žućkastozelene boje, gotovo dužine plodnice. Cvjetovi su razmjerno veliki, bjeličasti, mirisni (slično mirisu đurđice – Convallaria majalis). Listovi ocvjeća su slobodni, razmjerno jednake dužine, vanjski bočni su bijeli, jajoliko do linealno lancetasti, vodoravno rašireni, na vrhu zaobljeni, a srednji vanjski pomalo srcolik, nešto kraći i širi. Unutarnji bočni listovi ocvjeća većinom su zelenkastožuti, rjeđe bijeli ili žućkasti, mnogo kraći i uži od vanjskih, linealni, gotovo srpasti, razmjerno dvostruko duži od širokoga ginostemija. Jedan prema drugom su povijeni i sa srednjim vanjskim tvore kacigu. Medna usna je cjelovita, linealno izdužena, duga 10–15 mm, široka oko 2,5 mm, jezičasta, duža od ostalih listova ocvjeća, na vrhu sužena i prema niže upravljena, cjelovitoga je ruba, zelenkastobijela. Ostruga je končasta, dužine 13–21 mm, 1,5 do 2 puta duža od linealne, spiralno uvijene ili u obliku slova »S« savijene plodnice, stoji gotovo vodoravno, s nadolje previnutim, a na vrhu suženim ili, rjeđe, neznatno zadebljanim vrhom. Ostruga je bijela do zelenkastobijela, na vrhu gotovo uvijek zelenkasta. Prašnica je široka, polutke (teke) su paralelne, na vrhu međusobno zbližene (otuda potječe i ime roda, od grč. »platis«, tj. širok i lat. »anthera«, tj. prašnica). Polinij je svijetložut. Cvjetove oprašuju noćni leptiri. Plod je tobolac, dug 10–15 mm. Biljka se zove i vimenjak zbog prilično velikih i duguljastih, neodvojenih gomolja koji se postupno sužavaju, te podsje- ćaju na kozje vime. U hrvatskoj flori rod Platanthera je zastupljen s još jednom vrstom roda, P. chloranta (Custer) Rchb., koja je krupnijih i nemirisnih cvjetova, dok su polutke prašnice jako razmaknute. Kromosoma ima 2n=42. Prema životnom je obliku geofit. Cvjeta od svibnja do srpnja. Prema flornom elementu je eurazijska vrsta.
    • Staništa
      C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe, D.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine, E.3.2.1. Mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena, E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Vrsta naseljava najčešće tamne listopadne, mješovite ili svijetle četinjarske (crnogorične) šume. Rjeđe se javlja u vlažnim livadnim zajdnicama vegetacijskoga razreda Molinio-Arrhenatheretea Tx. Na okomitu profilu pojavljuje se od nizinskih područja pa sve do šikara bora krivulja (Pinus mugo). Raste na kiselim do slabo bazičnim tlima (pH 4,3–7,5). Nađena je u mnogim zajednicama ilirskih neutrofilnih bukovih šuma (sveze Fagion illyricum), u asocijaciji Lonicero borbasianae-Pinetum mugi (sveze Pinion mugi), asocijaciji Potentillo albaeQuercetum pubescentis (sveze Quercion pubescenti-petraeae), asocijaciji Querco-Castanetum illyricum (reda Quercetalia robori-petraeae) i dr. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 31.5 Šikare bora krivulja (Pinus mugo), 38 Mezofilni travnjaci, 41.1C2 Ilirske neutrofilne bukove šume (Fagion illyricum), 41.57332 Ilirske šume hrasta kitnjaka i pitomoga kestena (Querco-Castanetum) GLCC/SSC. 22, 24.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Faeröer, Finska, uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora; baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast; centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Srbija, Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada. Vrsta je rasprostranjena u gotovo u cijeloj Europi, Maloj Aziji, na Kavkazu, sjevernoj Himalaji, u Sibiru i sjevernoj Africi.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Raste u kontinentalnom području (Slavonija, Hrvatsko zagorje, Gorski kotar, Lika) i u primorskom pojasu (od Istre do južnog Velebita). Gotovo po cijeloj zapadnopanonskoj i planinskoj makroregiji i manje u baranjskoj mezoregiji, mezogorju slavonskog međurječja, te sjevernoprimorskoj mezoregiji. Lokaliteti. Bilogora, Bjelolasica (Velika Kapela), Bjelovar, Brušane, Čabar, Čazma, Cesargradska gora, Crni Lug, Debela glava (Lika), Desićevo (Slavonija), Dragomalj, Francikovac, Fužine, Gerovo, Gola Plješivica (Krbava), Grobničko polje, Grohovo, Hrašćina Trgovišće, Hrvatsko zagorje, Istra (više nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), Ivanščica, Kalnik, Karlovac, Kastav, Klek, Koprivnica, Korenica, Kozarac, Kozjača, Krapinske Toplice, Lopače, Moslavačka gora, Nova Gradiška, Nurkovac, Slavonija), Obruč, Ogulin, okolica Rijeke, otok Cres, Plitvička jezera, Plješivica (Samoborsko gorje), Podravska Slatina, Podškruta, Podstrmina (Hrvatsko zagorje), Požega, Psunj, Risnjak, Samoborsko gorje, Senj, Sisak, Šodić, Staro selo (Lika), Strahinščica, Stubičke toplice, Tjelovo, Topusko, Tršće, Udbine, V. Obruč, V. Tuhobić, Varaždin, Velebit (Jelovac, Bunovac, Malovan, Medačka staza, Sveto brdo, Visočica, Kozjak, Alan, Krasno, Ljubičko brdo, Veliki Kozjak i dr.), Veljun, Virovitica, Vratnik, Vrbanja, Vrbovec, Vrbovsko, Vukomeričke gorice, Zadar, Žagari, Zagrebačka gora, Žakalj, Zrinska gora, Žumberačka gora, Županja (dopunjeno brojnim nalazima R. Kranjčeva, usmeno priopćenje).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asparagales
    • Porodica
      Orchidaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 85.
      Karlsson (2004-03-18 23:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
      Van der Meijden, R. (2005)
    • Ostala hrvatska imena
      mirisavi vimenjak, bijeli vimenjak, cviet gorov, liepa fraila, liepa gospica, lisičja muda, muda popova, mudan troper, trolista, troper mudan, volovod, volvod mali, dragoljub
    • Strana imena
      Lesser Butterfly Orchid (engleski), platanthère à deux feuilles, platanthère à fleurs blanches s (francuski), Weiße Waldhyazinthe, zweiblättrige Waldhyazinthe, Kuckucksblume, Weisses Breitkölbchen (njemački), dvolistni vimenjak (slovenski), platantera comune (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • BECK, G. (1901): Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. W. Engelman, Leipzig.
      BOLLER, A. A. (1893): Zur Flora der grossen Kapela. Verh. Zool.- Bot. Vereins Wien 42:249
      BOŠNJAK, K. (1925a): Psunj. Prilozi flori jugozapadne Slavonije. Acta bot. Inst. bot. R. Univ. Zagreb. 1:120–133.
      BOŽUTA, D. (1957): Flora i vegetacija jugozapadnog dijela okolice Slavonske Po`ege. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      BULIĆ, V. (1952): Prilog poznavanju flore jednog dijela Zagrebačke i Bistranske gore s općim prikazom vegetacije. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      CESTAR, D. (1977): Tipološke značajke šuma na profilu BabicaVisočica-Divoselo. Rad. Šum. inst. 32:1–130.
      DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
      FORENBACHER, A. (1905): Fužinski kraj u fitogeografskom pogledu. Nast. vjes. 13:199–221.
      FORENBACHER, A. (1908a): Proljetni izlet u Ponikve. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 20:207–208.
      FORENBACHER, S. (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.
      FORENBACHER, S. (1995): Žumberak: kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb.
      HEĆIMOVIĆ, S. (1977): Flora i vegetacija jugoistočnih obronaka Medvednice od Planine do Trupeljaka. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      HIRC, D. (1899a): Čudan sviet izpod Risnjaka. Hrvat. planin. 2:164–166.
      HIRC, D. (1901b): Zagrebačka gora. Hrvat. planin. 4:73.
      HIRC, D. (1914b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre. I. Kastav i Kastavština. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 204:21–75.
      HIRC, D. (1916a): Prilozi flori otoka Cresa. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 215:82–105. 645
      HIRC, D. (1916b): Prilozi hrvatskoj flori. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 28:12–38.
      HIRC, D. (1917c): Florističke studije po hrvatskom Zagorju. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 11–12:62–116.
      HORVAT, I., GLAVAČ, V., ELLENBERG, H. (1974): Vegetation Südosteuropas. Geobotanica selecta, Bd. 4. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.
      HORVATIĆ, S., ILIJANIĆ, LJ., MARKOVIĆ-GOSPODARIĆ, LJ. (1967– 1968b): Biljni pokrov otoka Senja. Senjski zbornik 3:298–323.
      HRUŠKA–DELL’UOMO, K. (1974): Biljni pokrov Moslavačke gore. Doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      ILIJANIĆ, LJ. (1955): Prilog poznavanju flore Ozlja i okolice. Biol. glas. 8:89–98.
      KRANJČEV, R. (1995a): Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske – vrste u Podravini, na Bilogori i Kalniku. Ekol. glas. 5(1–2): 11–16.
      KUGY, I. (1877): Botanische Excursionen in die südkroatischen Berge. Oesterr. Bot. Z. 27(3):93–100.
      MIHELJ, D. (1982): Biljni pokrov dijela Medvednice kod Adolfovca pogođenog olujnim nevremenom 1973. godine. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      PEIĆ, N. (1959): Biljni pokrov Raića i okoline. Diplomski rad, Prirodoslovno–matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      PETRAS, A. (1957): Flora i vegetacija Virovitice i okolice. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      PEVALEK-KOZLINA, B. (1994v): Plantanthera bifolia (L.) L. C. M. Rich. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 412–414.
      RAJNOVIĆ, D. (1954): Flora i vegetacija Cabune i okolice. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      RAUŠ, Đ. (1993): Fitocenološka osnova i vegetacijska karta nizinskih šuma srednje Hrvatske. Glasn. Šumske Pokuse 29:335–364.
      RAUŠ, Đ., ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J. (1985): Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske. Glasn. Šumske Pokuse 23:223–352.
      REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1980): Livadne zajednice razreda Molinio-Arrhenatheretea Tx. 1937 na Strahinščici. Acta Bot. Croat. 39:131–140.
      REGULA-BEVILACQUA, LJ., JURKOVIć-BEVILACQUA, B. (1981): Orchidaceae u flori Strahinščice. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 1(7):11–16.