CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

panonska djetelina

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003251

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c; B2b(i,ii,iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Pavletić, Z., Nikolić, T., Stančić, Z., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Trifolium pannonicum Jacq. (HRCP003251). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3251. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zinka Pavletić
    Toni Nikolić
    Zvjezdana Stančić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestanak travnjačkih površina uzrokovan procesima prirodnog zaraštavanja, potom pretvaranjem u obradive površine ili pak građevinsko zemljište.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Risnjak te u parkovima prirode Medvednica i Žumberačko-Samoborsko gorje.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Panonska djetelina je trajnica s kratkim puzećim podankom. Stabljika je visoka 20–50(100) cm, usprav na, jednostavna ili razgranjena, dlakava. Donji listovi imaju dugačku peteljku i relativno male liske, dok su listovi stabljike na kraćim peteljkama i s većim liskama. Liske su obično okruglasto-lancetaste ili eliptične, 30–60 duge i 8–18 mm široke. Peteljke listova i liske su s obje strane dlakave. Palistići su svijetlozeleni, u donjem dijelu široki i srasli s peteljkom, a prema vrhu se sužavaju i završavaju s dugačkim, linearnim i zeljastim vrhom. Slobodni dijelovi palistića dugi su do 3 cm. Cvat je do 50(80) mm visok, oko 3 cm širok, na dugačkoj stapci, jajasta ili cilindrična oblika, s puno gusto raspoređenih cvjetova. Pojedinačni cvjetovi su sjedeći, oko 2,5 cm dugi. ^aška ima 10 žila i gusto je dlakava. Zupci čaške su linearno-šiljasti, donji dva puta tako dugački kao ostali. Vjenčić je dug 20–25 mm, žućkastobijele boje. Mahuna ima jednu sjemenku. Sjemenka je produljeno okrugla, glatka i svijetložuta. Unutar ove vrste (ZOHARY 1972) razdvajaju se dvije podvrste: Trifolium pannonicum Jacq. ssp. pannonicum i T. pannonicum Jacq. ssp. elongatum (Willd.) Zoh. in Davis. Tipična podvrsta rasprostranjena je na području Hrvatske. Na području Europe ta vrsta se i kultivira radi dobivanja stočne hrane. Broj kromosoma je 2n=130. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Cvjeta u lipnju i srpnju.
  • Staništa
    C.3.1. Subkontinentalni suhi travnjaci, C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Livade, pašnjaci i šumske čistine. Raste do 1800 m nadmorske visine. HORVAT et al. (1974) navode ovu vrstu kao jednu od karakterističnih za razred Festuco-Brometea. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 34.3 Trajni gusto obrasli travnjaci i srednjoeuropske stepe (Festuco-Brometea). GLCC/SSC. 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada, područje bivšeg SSSR-a (jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadni dijelovi zapadnopanonske makroregije i rijetka poznata nalazišta u planinskoj i istočnopanonskoj makroregiji. Lokaliteti. Grebengrad, Križevci, Moslavina, Paleš, Plitvička jezera, Požega, Psunj, Rijeka, Risnjak, Samoborsko gorje, Strahinščica, okolica Zagreba, Zelenjak, Žumberačko gorje.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Fabales
  • Porodica
    Fabaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-18 23:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Hungarian Trefoil (engleski), panonska detelja (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • BOŠNJAK, K. (1925a): Psunj. Prilozi flori jugozapadne Slavonije. Acta bot. Inst. bot. R. Univ. Zagreb. 1:120–133.
    FORENBACHER, S. (1995): Žumberak: kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb.
    HIRC, D. (1912): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 190:170–275.
    HRUŠKA–DELL’UOMO, K. (1974): Biljni pokrov Moslavačke gore. Doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ., ŠEGULJA N. (2000): Analyse der Flora Gebirgszuges Strahin{~ica im Hrvatsko zagorje (Kroatien). Acta Bot. Croat. 59(1):243–278.
    ROSSI, LJ. (1924): Gra|a za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K. (1874b): Das Kalniker Gebirge. Oesterr. Bot. Z. 24(9):275–285
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    ŠUGAR, I. (1972): Biljni svijet Samoborskog gorja. Doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
    TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
    ZOHARY, M. (1972): A revision of the species of Trifolium sect. Trifolium (Leguminosae). II. Taxonomic treatment. Candollea 27(1):99–158.