CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Trifolium resupinatum L. (FOTO J. TOPIĆ)

perzijska djetelina

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003252

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c; B2b(ii,iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Nikolić, T., Topić, J., Dobrović, I. (2005): Trifolium resupinatum L. (HRCP003252). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3252. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Toni Nikolić
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Iva Dobrović
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Odvodnjavanje i isušivanje, napuštanje tradicionalne poljoprivrede, urbanizacija. Zbog regulacije vodnoga režima Neretve i prenamjene prostora u tom području, vlažni travnjaci zajednice Alopecuro-Ranunculetum marginati (sveza Trifolion resupinati, red Trifolio-Hordeetalia) zastupljeni su samo fragmentarno.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Posredno je zaštićena unutar Ramsarskog područja Donji tok Neretve.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Perzijska djetelina jednogodišnja je zeljasta biljka, visoka 10–40(–60) cm. Stabljika je polegnuta ili uspravna, nježna, gola, izbrazdana, često šuplja, većinom razgranjena. Trodijelni listovi duž stabljike dolaze na nejednakim peteljkama–donji na dugim, a gornji na kraćim ili su gotovo sjedeći. Liske su klinasto-obrnuto jajolike, 7–20 mm duge, više od 10 mm široke, s najviše 20 pari razgranatih, slabo izraženih žila, po rubu oštro nazubljene. Palistići su lancetasti, ušiljeni, u donjem dijelu srasli s lisnom peteljkom. Glavice, u promjeru 10–12 mm, stoje na 2–4 cm dugim stapkama, koje su nešto dulje od vlastitoga pricvjetnog lista. U glavici se nalazi 6–15 cvjetova. Cvjetovi su gotovo sjedeći, 4–6 mm dugi, ružičasti i naopačke okrenuti odnosno postavljeni tako da je zastavica okrenuta prema dolje. U vrijeme dozrijevanja ploda glavice su loptaste i do 2 cm široke. Čaška je dvousnata, u ždrijelu više-manje gola, izvana u gornjem dijelu gusto dlakava. Donji zupci čaške su trouglasto lancetasti, ušiljeni, bar pri bazi sa tri žile, dok su gornji zupci šiljasti, većinom s jednom žilom. Nakon cvatnje gornja usna čaške je mjehurasto naduta, s mrežoliko isprepletenim žilama, dlakava, 7–8 mm duga, na vrhu okrunjena sa dva zupca čaške. Latice, 2–8 mm duge, srasle su s cijevi prašnika. Nakon cvatnje ne otpadaju nego zatvaraju plod. Devet je prašnika filamentima sraslo u cijev, a deseti je prašnik slobodan. Plod je mahuna, loptastog do jajastog oblika, s 1–2 sjemenke. Sjemenke su jajaste, žućkasto do maslinastozelene, sjajne. Perzijska djetelina je prema životnom obliku terofit. Cvate od (ožujka) travnja do srpnja. Broj kromosoma je 2n=16. Prema flornom elementu je submediteranska vrsta. Vrsta je veoma varijabilna u građi i veličini pojedinih dijelova. Na otoku Lastovu opisana je forma brevipedunculata Belli. Neki varijeteti bujnijeg rasta od davnina se uzgajaju kao stočna hrana.
  • Staništa
    C.2.2.5. Zajednice s blijedom djetelinom, C.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade rječnih dolina, C.5.1.3. Mezofilni šumski rubovi srednje djeteline
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Vlažni i ponekada zaslanjeni travnjaci uz rijeke i jezera. Karakteristična je vrsta sveze Trifolion resupinati, rasprostranjene od Neretve na jug. Vrlo je obilno prisutna i u submediteranskoj travnjačkoj zajednici Trifolio-Hordeeteum secalini iz sveze MolinioHordeion secalini reda Trifolio-Hordeetalia. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 37.61 Heleno-mezijske poplavne i vlažne trifolioidne livade (Trifolion resupinati), 37.63 Istočnojadranske livade riječnih dolina (Molinio-Hordeion secalini). GLCC/SSC. 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Azori, Belgija, Baleari, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Rumunjska, područje bivšeg SSSR-a (Krim), Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Srbija, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada. [Austrija s Lihtenštajnom, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Češka; Njemačka, Švicarska, Nizozemska, Mađarska]
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija, gornjoposavska mezoregija. Lokaliteti. Cres, okolica Šibenika, Krnjići, Jurasi, Lapad, Buntek, okolica Zagreba, Lastovo, dolina Neretve (između Metkovića i Gabele), Sv. Vid, okolica Zadra, Morinje, okolica Dubrovnika, Lošinj.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Fabales
  • Porodica
    Fabaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-18 23:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021fdu), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=TRRE4
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    zakrenuta djetelina
  • Strana imena
    Reversed Clover (engleski), trèfle renversé (francuski), Persischer Klee (njemački), zasukanocvetna detelja (slovenski), trifoglio risupinato (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • GJURAŠIN, S. (1921): Božićna drvca. Priroda 11(10):209–222.
    HIRC, D. (1912): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 190:170–275.
    PAVLETIĆ, ZI. (1974): Flora otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 33:205–217.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    VISIANI, R. (1852): Flora Dalmatica, Vol. III (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.