CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

slatkovodni glavočić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003508

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
26.11.2016.

Prethodne procjene

  • 2006 - (EN A2, B2b(iii)c(ii))

    • Citat
    Kovačić, M., Zanella, D. (2016): Padogobius bonelli (Bonaparte, 1846) (HRCP003508). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3508. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Marcelo Kovačić
    • Suradnik/ci
      Davor Zanella
    • Obrazloženje procjene
      Slatkovodni glavočić ne ispunjava ni jedan od pet osnovnih kriterija za neku od kategorija ugroženosti. Blizu je ispunjavanja uvjeta B2 za kategoriju ugrožena – EN, ali iako ima malu površinu nastanjenja (B2. Površina nastanjenja (AOO) <500km²) ne ispunjava dva dodatna uvjeta jer ispunjava samo jedan uvjet - (a) broj lokacija ≤5. Također je blizu ispunjavanja uvjeta B1 za kategoriju osjetljiva – VU ima malu površinu obima pojavljivanja (B1. Obim pojavljivanja (EOO) <20.000km²) ali također mu nedostaju dva dodatna uvjeta jer ispunjava samo jedan - (a) broj lokacija ≤5. Nije dokazana ekstremna fluktuacija površine nastanjenja (AOO) (Bc(ii)) niti stalno smanjivanje površine ili kvalitete staništa (Bb(iii)) koji su bili dokaz kategorije ugroženosti u prvoj procjeni. Isto nije dokazana ekstremna fluktuacija EOO, broja lokacija i populacija ili broja odraslih jedinki. Nije dokazano stalno smanjivanje EOO, AOO, broja lokacija i populacija ili broja odraslih jedinki. Također nije dokazano 50% smanjivanje populacije u prošlosti čiji uzroci nisu prestali, ili nisu shvaćeni ili su nepovratni. Ovu nacionalnu procjenu moći će se revidirati tek uz pojavu novih stvarnih činjenica o vanjskim čimbenicima (realne prijetnje i ugroze) i unutarnjim činjenicama (biologija i ekologija vrste). Kako sadašnjih stvarnih tj. realnih podataka o ugrozama nema, nije moguće ni generalizirati iz pojedinačnog podatka o dijelu područja na ostala područja.
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća – LC, ver 3.1 (Freyhof, 2006)
    • Europska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća – LC, ver 3.1 (Freyhof, 2006)
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Ostalo
    • Napomena uz razlog promjene
      Nije dokazano ≥50% smanjivanje populacije u prošlosti čiji uzroci nisu prestali, ili nisu shvaćeni ili su nepovratni (A2). Unatoč tome što je B2 ispunjen (AOO<500 km²) nije dokazana ekstremna fluktuacija površine nastanjenja (AOO) (Bc(ii)) niti stalno smanjivanje površine ili kvalitete staništa (Bb(iii)) koji su bili drugi temelj kategorije ugroženosti u prvoj procjeni. Time se gubi osnova ispunjavanja uvjeta za EN kategoriju ugroženosti, ali i za ugroženost općenito.
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Subpopulacije sliv Mirne i sliv Zrmanje: potencijalni, dakle mogući sadašnji i vjerojatni budući glavni razlog ugroženosti je neodgovarajuće upravljanje rijekom i to kroz građevinske zahvate na toku rijeke i zbog narušavanja hidrološkog režima. Subpopulacija rijeka Krka: narušavanje hidrološkog režima.
    • Korištenje
      Ne postoji nikakvo korištenje ove vrste od strane ljudi.
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.2.3 Crpljenje površinskih voda (poljoprivredna uporaba), 7.3 Ostale preinake ekosustava, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Sadašnje glavne razloge ugroženosti svake subpopulacije trebalo bi istražiti za svaku subpopulaciju provjerom lokaliteta. Bez novijih podataka možemo samo pretpostaviti POTENCIJALNE, dakle moguće sadašnje i vjerojatne buduće pritiske koji imaju za prvenstvenu posljedicu potpunu promjenu ili degradaciju ekosistema (S 1.1. i 1.2.). Sadašnje i vjerojatne prijetnje su građevinski zahvati na toku rijeke zbog nedogovarajućeg upravljanja rijekom (7.3.), narušavanje hidrološkog režima uslijed uzimanja površinske vode za poljoprivredne potrebe (DT 7.2.3) i proizvodnje hidroenergije budući da je gradnja hidroelektrane u planu (DT 7.2.), također kroz obalne građevinske zahvate zbog izgradnje na kopnu (DT 1.1., 1.2., 1.3.), onečišćenje poljoprivrednom aktivnošću (DT 9.3), unos alohtonih vrsta (DT 8.1.), čiji je prvenstveni način unosa zbog ribolova (DT 5.4.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Dio areala ove vrste nalazi se unutar zakonom zaštićenih područja (NP Krka i PP Velebit)(CAP 4.). Udio populacije koji je u zaštićenim područjima u odnosu na ukupnu populaciju nemoguće je procijeniti zbog nedostatka podataka. Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) i navedena je u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16).
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Ne mogu se predložiti mjere zaštite bez potrebnih saznanja za koja su potrebna istraživanja. Iz pretpostavljenih prijetnji možemo nagađati da su potrebne: stvarno upravljanje vodenim staništem sprječavajući pretjeranu upotrebu vode i izmjene vodenih staništa (CAN 2.1.), kontrola invazivnih vrsta (CAN 2.2.) , obnova vodenih staništa (CAN 2.3.) i rad s lokalnim korisnicima prostora (CAN 4.2. 4.3. i 7.1.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provesti istraživanja: veličine populacije i rasprostranjenja populacije (RN 1.2.), sadašnjih prijetnji (RN 1.5.) i potrebnih mjera očuvanja za ublažavanje utvrđenih prijetnji (RN 1.6.). Ta saznanja omogućiti će plan djelovanja i ako se ukaže potreba plan oporavka za vrstu (Plan djelovanja/plan oporavka za vrstu) i plan upravljanja područjima gdje se vrsta nalazi (Plan upravljanja područjima gdje se vrsta nalazi). Također bi ta saznanja trebala omogućiti buduće monitoringe populacijskih trendova (RN 3.1.) i trendova staništa (RN 3.4.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      P. bonelli je umjereno mala riba do 76 mm standardne dužine. Široke glave, umjereno izduženog tijela, repno bočno spljoštena. Trbušni disk cjelovit i kratak, nema slobodnih šipćica u prsnoj peraji, repna peraja zaobljena. Ljuske na tijelu ktenoidne, sežu naprijed do granice gorni rub prsne peraje do osnove leđne peraje. Nema glavene kanale. Suborbitalni nizovi osjetilnih papila: nema red a i ima šest okomitih c redova papila. Osnovna boja tijela sivo-smeđa. Leđno ima sedlasta svijetlija polja, mogu se spuštati niz bok tijela kao svijetle pruge u nekih primjeraka. Tijelo na trbušnoj strani svijetlo. Mužjak u mrijestu tamniji od ženki i nezrelih mužjaka, s glavom skoro jednolično crnom (Miller, 2004; Kottelat i Freyhof, 2007).
    • Staništa
      A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka , A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Potoci i manje rijeke umjerene brzine, također brzaci (NKS: A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka, A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka), s dnom prekrivenim kamenjem i plosnatim valuticama, ljeti na nekim dnima s algalnim pokrovom (Miller, 2004).
    • Duljina generacije
      Dvije godine. Ženke su često spolno zrele po navršenoj prvoj godini, ali mužjaci spolno sazrijevaju tijekom druge godine. Životni vijek pet godina, s najstarijim primjercima u populaciji u 4+ uzrastu (Miller, 2004; Pompei et al., 2016).
    • Veličina i trend populacije
      /
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Vrsta je endem jadranskog sliva, poznata iz sjeverne Italije i Istre i sjeverne Dalmacije u Republici Hrvatskoj gdje je zavičajna, a unesena je na više mjesta u srednjoj Italiji i u Lici u Hrvatskoj (Miller, 2004; Kottelat i Freyhof, 2007; Šanda i Kovačić, 2009).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je rasprostranjena prema objavljenim podacima (Bianco i Miller, 1990; Šanda i Kovačić, 2009) u Istri u slivu rijeke Mirne i u sjevernoj Dalmaciji u slivu rijeke Zrmanje i na rijeci Krki. Ostala literatura obuhvaćena je pregledom u Šanda i Kovačić (2009). Na ovim mjestima nema razloga sumnjati u zavičajnost vrste. Sva mjesta rasprostranjenosti vjerojatno još nisu poznata, dok je broj lokaliteta na kojima je svojta zabilježena ili potvrđena ograničen. Vrstu navode Šanda i Kovačić (2009) i za rijeku Ričicu u Lici gdje je dospjela, kao i druga ihtiofauna porijeklom iz rijeke Zrmanje, antropogenim utjecajem te predstavlja unesenu, potencijalno invazivnu vrstu. U NIP inventarizaciji potvrđena je u Istri u slivu rijeke Mirne i u sjevernoj Dalmaciji u slivu rijeke Zrmanje. U bazi podataka HAOP-a postoje nalazi iz rijeke Zrmanje i rijeke Ričice.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      /
    • Nadred
      /
    • Red
      Perciformes
    • Porodica
      Gobiidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    • Ostala hrvatska imena
      /
    • Strana imena
      Martens' goby
    • Locus typicus
      Italija
    • Bibliografija
    • Eschmeyer, W. N., R. Fricke, i R. van der Laan (eds). CATALOG OF FISHES: GENERA, SPECIES, REFERENCES. (http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp). Electronic version accessed 08.11.2016.

      Freyhof, J. 2006. Padogobius bonelli. The IUCN Red List of Threatened Species 2006: e.T41541A10495695. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2006.RLTS.T41541A10495695.en. Downloaded on 21.11.2016,

      Freyhof, J. i Brooks, E. 2011. European Red List of Freshwater Fishes. Luxembourg: Publications Office of the European Union, 61 pp.

      Kottelat, M. i Freyhof, J. (2007) Handbook of European freshwater fishes. Publications Cornol: Kottelat and Berlin: Freyhof.

      Miller, P. J. (2004) Padogobius bonelli (Bonaparte, 1846). In: Miller, P. J. (ed.) (2004): The Freshwater Fishes of Europe. Vol. 8/II. Wiesbaden, Aula –Verlag, 33-55.
      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M, Mustafić, P. i Zanella, D. (2006) Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Republika Hrvatska.

      Pompei, L., Gianetto, D. & Lrenzoni M. (2016) First information on age and growth of Padogobius bonelli (Bonaparte, 1846) outside of its native range: River Aggia (Central Italy). Knowledge and Management of Aquatic Ecosystems (2016) 417, 26, 1-8.

      Šanda, R. i M. Kovačić (2009) Freshwater gobies in the Adriatic drainage basin of the western Balkans. Annales Series historia naturalis, 19, 1, 1-10.

      The IUCN Red List of Threatened Species. Version 2016-2. . Downloaded on 15 November 2016.