CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

crnka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003512

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B2ab(iii))

Datum procjene
10.10.2017.

Prethodne procjene

  • 2006 - (EN B2ab(iii))

    • Citat
    Ćaleta, M., Špelić, I., Duplić, A. (2017): Umbra krameri Walbaum, 1792 (HRCP003512). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3512. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Marko Ćaleta
    • Suradnik/ci
      Ivan Špelić
      Aljoša Duplić
    • Obrazloženje procjene
      Vrsta je prilično točkasto rasprostranjena što znatno otežava objektivno određivanje EOO i AOO. AOO iznosi 920 km2 i manji je od 2.000 km2. Utvrđeno je postojanje 5 lokacija i 5 subpopulacija. Zaključeno je stalno smanjivanje površine i kvalitete staništa. Glavni razlozi ugroženosti su kanaliziranje i onečišćenje kanala i vodotoka, gubitak povezanosti močvarnih staništa od riječnog toka, zarastanje močvarnih staništa i unos stranih vrsta riba. Temeljem navedenog radi se o osjetljivoj vrsti. Kako je u pitanju vrsta koja obitava uz pogranične rijeke i do određene razine komunicira, odnosno pod utjecajem je okolnih subpopulacija, morale su se primijeniti regionalne smjernice, ali nije došlo do promijene kategorije ugroženosti.
    • Globalna procjena
      Osjetljiva - VU A2c ver 3.1 (Freyhof 2011)
    • Europska procjena
      Osjetljiva - VU A2c ver 3.1 (Freyhof 2011); EU27: Osjetljiva - VU A2c ver 3.1 (Freyhof 2011)
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Novi, sveobuhvatniji podaci o rasprostranjenosti i ugrozama.
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Međimurje Kanaliziranje i onečišćenje kanala i vodotoka, gubitak povezanosti močvarnih staništa od riječnog toka, zarastanje močvarnih staništa, unos stranih vrsta riba. Podravina (Drava) Kanaliziranje i gubitak veze močvarnih staništa od riječnog toka, zarastanje močvarnih staništa, unos stranih vrsta riba. Dunav Regulacija vodotoka i odvajanje močvarnih i riječnih staništa. Žutica Kanaliziranje i regulacija vodotoka, potpuni gubitak veze sa rijekom Savom Odra Kanaliziranje i regulacija vodotoka, potpuni gubitak veze sa rijekom Savom, unos stranih vrsta riba.
    • Korištenje
      Vrsta se ne koristi od strane čovjeka.
    • Ugroze i njihovi učinci
      7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Vrsta je ugrožena uslijed pregradnje vodotoka i pretjeranog korištenja vode (DT 7.2.). Ugrožava je i isušivanje, kanaliziranja i uređenja vodotoka (DT 7.3.) kao i njihovo zarastanje i zatrpavanje. Kako nastanjuje limnofilna staništa velik problem predstavlja unos stranih i invazivnih vrsta (DT 8.1.). Veliki pritisak na vrstu ima i komunalno onečišćenje voda (DT 9.1.) kao i poljoprivredna proizvodnja zbog korištenja mineralnih gnojiva, herbicida i pesticida (DT 9.3.). Sve navedeno uzrokuje promjene ekosustava (S 1.1.) (isušivanja i zarastanja močvarnih staništa), degradacije staništa (S 1.2.) te kompeticiju sa stranim i invazivnim vrstama (S 2.3.2.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      3. Određena su područja očuvanja, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta se nalazi na Dodatku II Bernske konvencije i na Dodatku II Direktive o staništima (CAP 11.). te su za njeno očuvanje izdvojena područja Ekološke mreže RH kao dijela Natura 2000 ekološke mreže EU na (CAP 3.). Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) i navedena je u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.3. Svijest i komunikacija
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Kako bi se sačuvala crnka potrebno je provoditi mjere očuvanja. Pritom je vrlo važno očuvanje poplavnih i močvarnih područja (CAN 1.1.) kao i limnofilnih staništa (CAN 1.2.). Za odgovarajuće očuvanje crnke potrebno je upravljati područjem na kojem se populacije nalaze (CAN 2.1.), kontrolirati unos i širenje stranih i invazivnih vrsta (CAN 2.2.) te vršiti obnavljanje limnofilnih staništa (CAN 2.3.). S obzirom da se radi o prilično skrovitoj i nepoznatoj vrsti koja ima zanimljiv način života na vrlo specifičnim staništima potrebno je raditi na informiranju i upoznavanju javnosti (CAN 4.3.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.5 Ugroze, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Crnka nastanjuje velik broj točkastih lokaliteta na različitim močvarnim i poplavnim staništima, ali i kanalima. Svakako je potrebno istražiti stanje i veličine subpopulacija i stvarnu rasprostranjenost (RN 1.2.). Pritom je potrebno utvrditi razloge ugroženosti na pojedinoj lokaciji (RN 1.5.). U planiranju zaštite treba provoditi akcijski plan zaštite vrste, ali i plan upravljanja pojedinim područjem (subpopulacija) na kojem je vrsta prisutna. Nakon utvrđivanja stanja populacija i razloga ugroženosti važno je vršiti kontinuirano praćenje populacijskih trendova (RN 3.1.) i stanja tj. promjena staništa (RN 3.4.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      Mala vrsta kojoj tijelo ne prelazi veličinu od 17 cm. Mužjaci su uglavnom manji od ženki. Tijelo je postrance spljošteno i cilindrična oblika. Glava je široka i zauzima trećinu ukupne duljine tijela. Usta su relativno mala, a gornja je čeljust kraća od donje i proteže se do sredine oka. Zubi su na donjoj čeljusti, smješteni u tri do četiri reda i okrenuti prema unutrašnjosti usne šupljine. Trup i glava prekriveni su širokim cikloidnim ljuskama. Leđa su crvenosmeđe boje. Na leđnoj i repnoj peraji uočljive su pravilno razmještene crne točke. Duž gornje polovice tijela proteže se svjetlo žuta pruga. Leđna peraja smještena je na stražnjoj polovici tijela i proteže se sve do iznad podrepne peraje. Sve njezine šipčice su jednako duge, pa peraja ima pravokutan oblik (Mrakovčić i sur. 2006).
    • Staništa
      A.1.1.1.2. Mezotrofne vode, A.1.1.1.3. Eutrofne vode, A.1.2.1.3. Povremene eutrofne stajaćice, A.1.2.1.4. Povremene oligotrofno-mezotrofne stajaćice, A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka , A.2.4.1. Kanali sa stalnim protokom, A.2.4.2. Kanali s povremenim protokom
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Crnka obitava u stajaćim i sporotekućim vodama s bujnom vegetacijom. Obitava u mezotrofnim i eutrofnim stalnim (A.1.1.1.2., A.1.1.1.3.) i povremenim (A.1.2.1.3., A.1.2.1.4.) stajaćim vodama, srednjim i donjim tokovima sporih vodotoka (A.2.3.2.2.) kao i u kanalima sa stalnim (A.2.4.1.) i povremenim protokom (A.2.4.2.).
    • Duljina generacije
      3,5-4 godine (duljina života 5-6 godina, spolna zrelost 2 godine)
    • Veličina i trend populacije
      Nema podataka o veličini i trendu populacije
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Nastanjuje uglavnom slijev rijeke Dunava nizvodno od Beča i donje dijelove slijeva Dnjestra.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Zavičajna je vrsta koja nastanjuje stajaće vode, bare, mrtvaje, kanale i potoke uz rijeke Muru, Dravu i Dunav (Baranja). U slijevu Save nađena je na dva-tri lokaliteta: u blizini grada Zagreba, u šumi Žutici, u selu Svinjičko i u kanalu Savak sjeverno od Bosuta kao i u rijeci Odri kod Jagodnog blizu Velike Gorice.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      Neopterygii
    • Nadred
      Protacanthopterygii
    • Red
      Esociformes
    • Porodica
      Umbridae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Artedi, P.; Linnaeus, C. V.; Walbaum, J. J. (1792). Petri Artedi Sueci Genera piscium : in quibus systema totum ichthyologiae proponitur cum classibus, ordinibus, generum characteribus, specierum differentiis, observationibus plurimis : redactis speciebus 242 ad genera 52 : Ichthyologiae.
      Britton JR, Cucherousset J, Davies GD, et al. (2010) Non-native fishes and climate change: predicting species responses to warming temperatures in a temperate region. FreshwBio 55:1130-1141.
      Centre for Agricultural Bioscience International CABI (2016) Invasive Species Compendium. Wallingford, UK: CAB International. http://www.cabi.org/isc (accessed 2016).
      Food and Agriculture Organisation of the United Nations FAO (2016) Fisheries and Aquaculture topics. Introduction of species. Database on Introductions of Aquatic Species. In: FAO Fisheries and Aquaculture Department. Rome. http://www.fao.org/fishery/introsp/search/en (accessed 2016).
      Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2022). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. California Academy of Sciences. San Francisco. Electronic version accessed dd mmm 2022.
      GB Non-native Species Secretariat (2016) GB Non-native Species Information Portal. https://secure.fera.defra.gov.uk/nonnativespecies/home/index.cfm (accessed 2016).
      Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    • Ostala hrvatska imena
      /
    • Strana imena
      European Mudminnow, European Mud-minnow
    • Locus typicus
      bare uz Dravu u Mađarskoj
    • Bibliografija
    • Freyhof, J. 2011. Umbra krameri. The IUCN Red List of Threatened Species 2011: e.T22730A9380477. . http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2008.RLTS.T22730A9380477.en. Downloaded on 06 December 2017.
      Kramer, W.H. 1756. Elenchus vegetabilium et animalium per Austriam inferiorem observatorum. Sistens ea in classis et ordines genera et species redacta. I. T. Trattner, Vienna, Praga & Tergesti. Elenchus vegetabilium et animalium per Austriam inferiorem observatorum. i-ix + 1-400 + i-ixxii.
      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. and Zanella, D. 2006. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 253 str.