CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

kitajbelov jaglac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000372

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Regula-Bevilacqua, L., Ungar, S. (1994): Primula kitaibeliana Schott (HRCP000372). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/372. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Regula-Bevilacqua
    Sala Ungar
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka, endemična biljka.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Sabiranje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Vrsta je zaštićena od 1970. godine na svim prirodnim nalazištima temeljem Zakona o zaštiti prirode.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Zaštititi prirodna staništa dosljednim provođenjem zakonom propisanih mjera zaštite te proglašavanjem botaničkih rezervata.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Razmnožava se sjemenom. U kulturi slabo cvjeta.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na sjeveru i jugu izloženih, iskidanih vapnenačkih stijena, ali i duboko u zoni krške šume. Uz rub šume pri dnu stijena stvara veće busene, ali tamo biva potisnuta od biljaka jačega rasta. Raste na visini od 1200 do 1700 m nadmorske visine.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Stvara manje ili veće busene, raste u većim skupinama. Sabiranje.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Velebit, Klek, Pećnik kod Ogulina.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ericales
  • Porodica
    Primulaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    ljepkasta vesnača
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Degen, A., 1937: Flora Velebitica II. Verlag der Ungar. Acad. der Wissenschaften. Budapest.
    Gjurašin, S., 1920: Prilog hrvatskoj flori. Glasn. Hrv. prir. društva 32,: 2, 71-85, Zagreb.
    Hirc, D., 1910: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad. 181: 1-52. Zagreb.
    Horvat, I., 1930: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. I. Zadruge na planinskim goletima. Rad Jugosl. akad. 238.
    Rossi, Lj., 1911: U Šugarskoj dulibi. Prilog poznavanju flore Velebita. Glasn. Hrv. prir. društva 23, 1 i 2, 3-23. Zagreb.
    Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad. 15: 1-217. Zagreb.