CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
kratkozuba kadulja
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000380
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Barbalić, L., Martinis, Z. (1994): Salvia brachyodon Vandas (HRCP000380). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/380. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ljubica Barbalić
Zlatan Martinis
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Rijetka, ilirsko-jadranska endemična vrsta.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Zemljopisno i ekološki izolirana vrsta, ne pokazuje znakove širenja, a potencijalno je ugrožena požarima. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Razvijena biljka ima oblik niskog i dosta gustog polugrma. Razmnožava se plodićima, a umjetno i reznicama. U kulturi se teško održava. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste na plitkom tlu, na dolomitno-vapnenačkoj podlozi, a mjestimično na dubljem humoznom tlu gdje je snažnije i obilnije zastupljena. Na tom se staništu vrsta javlja u sastojinama gariga Genisto-Ericetum manipuliflorae Horvatić, ali pretežno u šumi dalmatinskog crnog bora s pršljenastom crnjušom (Trinajstić, 1986). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Raste u skupini većeg broja primjeraka naročito u sastavu borovih šuma. Zemljopisno i ekološki izolirana vrsta, ne pokazuje znakove širenja, a potencijalno je ugrožena požarima.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Biljka je rasprostranjena na uskome području na poluotoku Pelješcu gdje ju je 1904. godine sabrao E. Brandis, ali je taj nalaz prvi objavio L. Keller (1915), koji ujedno navodi i narodno ime te biljke: "veliki krstac". Za planinu Mosor biljku bilježi U. Girometta (1930), no taj navod nije kasnije potvrđen. U krug vrste Salvia brachyodon uvodi Hayek i vrstu Salvia branesikii Pax u statusu varieteta, ali ne navodi nalazište.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lamiales - Porodica
Lamiaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Vandas K (1889) Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina. (Fortsetzung). Österreichische Botanische Zeitschrift 39(5): 178-181. Retrieved from http://www.jstor.org/stable/43338468
- Ostala hrvatska imena
veliki krstac - Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Barbalić, Lj., 1956: Prilog poznavanju vrste Salvia brachyodon Vand. Biol. Glas., 9: 5-10.
Girometta, U., 1930: Mosor planina (1340 m vis.) Hrvatski planinar, 26, 3: 82.
Hayek, A., 1929: Prodromus florae Peninsulae Balcan. 2, in F. Markgraf (Edit.): Feddes Repert. Beih. 30(2): 303.
Horvatić, S., 1958: Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma. Acta Bot. Croat. 17: 7-98.
Keller, L., 1915: Beitrag zur Inselflora Dalmatiens. Mag. bot. Lapok, 14: 25.
Trinajstić, I., 1986: Šume dalmatinskog crnog bora - Pinus nigra Arnold subsp. dalmatica (Vis) Franco - sredozemnog područja Hrvatske. Poljoprivreda i šumarstvo, 1: 37-48. Titograd.