CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

grčka kadulja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000381

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Martinis, Z. (1994): Salvia fruticosa Mill. (HRCP000381). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/381. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zlatan Martinis
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Vrsta se u Hrvatskoj nalazi na granici svog areala, a izoliranost populacija onemogućuje širu razmjenu genetičkog materijala. Širenjem različitih kultura potiskuje se i s dosad osvojenih staništa, a izložena je paši te sabiranju.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Višegodišnja grmolika biljka. Razmnožava se plodićima. Umjetno se razmnožava i reznicama, ali se u kulturama izvan mediteranskog područja teško održava.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na antropogenim staništima recentnih ili zapuštenih kultura rogača, vinograda, a samo mjestimično ulazi supspontano i u sastav područnih bušika i niske makije, koje treba detaljnije proučiti.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    U populacijama na otoku Visu broj primjeraka je mjestimično velik i zapaža se tendencija širenja. Na ostalim nalazištima nalazi se malo primjeraka na vrlo ograničenom prostoru. Vrsta se u Hrvatskoj nalazi na granici svog areala, a izoliranost populacija onemogućuje širu razmjenu genetičkog materijala. Širenjem različitih kultura potiskuje se i s dosad osvojenih staništa, a izložena je paši te sabiranju.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Vrsta je zastupljena sa samo nekoliko malih izoliranih populacija, koju je prvi za floru Hrvatske zabilježio Lindberg (1906) sa šireg područja Komiže na otoku Visu, i to kao posebnu odliku: Salvia triloba L. fil. var. subhastata. Tu odliku spominje i Hayek (1929), ali bez oznake nalazišta. Kasnije se ta vrsta navodi pod pogrešnim nazivima kao Salvia trihylla Vončina (1912) odnosno kao Salvia grandiflora Ettl. (Adamović, 1911), pa se pod tim imenom navodi u Flori Europe za područje Dalmacije, ali pod upitnikom (Hedge, 1972). Novijim istraživanjima potvrđeni su prvobitni Lindbergovi navodi kako se radi o vrsti S. triloba, čije je validno ime sada S. fruticosa Mili. (Hedge, 1974). U novije doba otkrivena su još neka nalazišta na području srednjodalmatinskih otoka i kopna: na poluotoku Pelješcu i na otoku Braču.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Lamiales
  • Porodica
    Lamiaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    pitoma kadulja
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Domac, R., 1955: Flora otoka Visa. Acta Pharm. Jug. 5:28. Zagreb.
    Adamović, Lj., 1911: Biljnogeografske formacije zimzelenog pojasa Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore. Rad Jugosl. akad. 188: 1-54. Zagreb.
    Devetak, Z., 1963: Prilog poznavanju kadulje u Jugoslaviji. Radovi Poljopr. fak. Univ. u Sarajevu, 12(14): 241-261. Sarajevo.
    Hayek, A., 1929: Prodromus florae Peninsulae Balcanicae 2, in F. Markgraf (Edit.): Feddes Repert. Beih. 30(2): 304. Berlin.
    Hedge, I. C., 1972: Salvia L., in Tutin T. G. et al. (Edit.): Flora Europaea 3. Cambridge.
    Hedge, I. C., 1974: A revision of Salvia in Africa. Notes R. B. G. Edinb. 33: 23-25. Edinburgh.
    Kuštrak, D., 1987: Pharmakobotanische Untersuehungen an einer Salbeiart der Insel Vis. Griechischer Salbei in der dalmatinischen Flora. Pharm. Acta Helv. 62(1): 7-13. Paheaa.
    Lindberg, H., 1906: Iter Austro-Hungarieum. Finsk. Vet. Soe. Förhand, 48(13): 94.
    Martinis, Z., Brkić, D., Trinajstić, I., 1985: Grčka kadulja - Salvia triloba L. fil. (Lamiaceae) - rijetka i slabo poznata vrsta hrvatske flore. I. kongres biosistematičarite na Jugoslavia. Plenarni referati i rezimea na drugite referati, p. 74. Popova Šapka.