CRVENI POPIS
Natraggrozdasta kamenika
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000385
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Volarić-Mršić, I. (1994): Saxifraga paniculata Mill. (HRCP000385). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/385. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Iva Volarić-Mršić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Osjetljiva vrsta. Zastupljena pretežno endemičnim dinarogenim taksonom Saxifraga malyi.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Zbog dekorativnih rozeta u jastučastim nakupinama sabire se (hortikultura, botanički vrtovi), osobito na pristupačnijim mjestima, vrsta je osjetljiva i na promjenu ekoloških uvjeta. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Raste u jastučastim nakupinama prizemnih rozeta iz kojih tjeraju stabljike. Razmnožava se sjemenom, ali se obilno širi i vriježama. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste na stijenama, ustaljenim točilima i na kamenitim mjestima u pretplaninskom i planinskom području, pretežno na vapnenačkom tlu. Široke je visinske amplitude, pa je zastupljena i u brdskom području nekih gora. Karakteristična je vrsta reda Potentilletalia caulescentis. U hrvatskim Dinarskim planinama zastupljena je na goletima u zajednicama sveze Seslerion juncifoliae i Festucion pungentis te u klekovini (as. Pinetum mughi illyricum). Izrazito pionirska vrsta, svojim vriježama, na kojima rastu nove rozete, veže tlo. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Populacije čine brojni primjerci. Na mnogim se nalazištima opaža i znatno opadanje brojnosti. Osobito se smanjuje na pristupačnijim mjestima. Zbog dekorativnih rozeta u jastučastim nakupinama sabire se (hortikultura, botanički vrtovi), osobito na pristupačnijim mjestima, vrsta je osjetljiva i na promjenu ekoloških uvjeta.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Arktoalpski geoelement. Nalazišta: Kalnik, Okić, Klek, Bjelolasica, Risnjak, Snježnik (locus class. ), Učka, Tuhobić, Velika Kapela, Velebit, Plitvička jezera, Lička Plješivica, Dinara, Troglav, Kamešnica, Biokovo. U Dinari, Troglavu i Kamešnici npr. tipičan oblik vrste S. paniculata vjerojatno (prema dosadašnjim nalazima) uopće nije zastupljen.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Saxifragales - Porodica
Saxifragaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Aronsson, Mora (2010) Uppdatering av Dyntaxa
Böcher, T.W., Holmen, K. & Jakobsen, K. (1978). P. Haase & Søns Forlag, Copenhagen, Denmark ISBN 87-559-0385-1
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Beck-Mannagetta, G., 1904-1926: Flora von Bosnien, der Hercegovina und des Sandžak' Novipazar. Wien
Degen, A., 1937: Flora Velebitica. 2: 233. Ungar. Acad. der Wissenschaften. Budapest
Engler, A., 1916: Beiträge zur Entwicklungsgeschichte der Hochgebirgsfloren. Abh. Konigl. Preuss. Akad. Wiss. Phys.-Math. KI. Nr. 1, Taf. VI, K. 26. Berlin
Engler, A., E. Irmscher, 1916-1919: Saxifragaceae. Pflanzenreich 4, 117, 1-2. Neudruck Weinheim 1958.
Handel-Mazzetti, H., J. Stadlmann, E. Janchen, F. Faltis, 1905: Beitrag zur Kenntnis der Flora von Westbosnien. Österr. Bot. Zeitschr. 55: 408.
Hayek, A., 1927: Prodromus florae Peninsulae Balcanice. 1: 646. Berlin.
Hegi, G., 1963: Illustrierte Flora von Mitteleuropa. IV/2: 167. Ed. 2. Carl Hanser Verl. Miinchen.
Hirc, D., 1903-1912: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad. 155-190: 61. Zagreb.
Horvat, I., 1930: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama, I. Zadruge na planinskim goletima. Rad Jugosl. akad. 238. Zagreb.
Horvat, I., 1931: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama, II. Zadruge na planinskim stijenama i točilima. Rad Jugosl. akad. 241. Zagreb.
Horvat, I., V. Glavač, H. Ellenberg, 1974: Vegetation Südosteuropas. Geobotanica selecta. 4. Gustav Fischer Verl. Stuttgart.
Janchen, E., B. Watzl, A. Degen, 1908: Ein Beitrag zur Kenntnis der Flora der Dinarischen Alpen. Österr. Bot. Zeitschr. 58: 246.
Meusel, H., E. Jäger, E. Weinert, 1965: Vergleichende Chorologie der zentraleuropäischen Flora. I: 520, K. 204b. Jena.
Neilreich, A., 1868: Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Hrs. v. d. k. k. zool.-bot. Ges. 8: 163. Wien.
Protić, Gj., 1900: Prilozi k poznavanju flore Bosne i Hercegovine. Glasn. Zem. muz. 12. Sarajevo.
Rohlena, J., 1942: Conspectus Florae Montenegrinae. Preslia 20-21: 135. Prag.
Rossi, Lj., 1915: Floristička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj. Glasn. Hrv. prir. društva 27: 224. Zagreb.
Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad. 17: 133. Zagreb.
Schroeter, C., 1908: Das Pflanzenleben der Alpen. Ed. 1. Zürich.
Stojanov, N., B. Stefanov, 1948: Flora na Blgarija. 354. Sofija.
Visiani, R., 1852: Flora Dalmatica. 3: 192. Lipsiae.
Visiani, R., 1872: Florae Dalmaticae Supplementum 1. Venetiae.
Volarić-Mršić, I., 1972: Rasprostranjenost i porijeklo flornih elemenata planinske vegetacije Dinarskih planina. (Dokt. dis., 168. PMF, Zagreb.
Volarić-Mršić, I., 1976: Geoelement u planinskoj flori Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Bot. Croat. 3.5.
Volarić-Mršić, I., 1976: Porijeklo i starost planinske flore Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Bot. Croat. 3.5.