CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

kranjski bijeli bun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000388

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, L. (1994): Scopolia carniolica Jacq. (HRCP000388). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/388. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Ugrožena vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Biljka se sakuplja zajedno sa korijenom zbog svoje ljekovitosti.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Biljka se sakuplja zajedno sa korijenom zbog svoje ljekovitosti.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Vrsta je zaštićena od 1977. godine na svim prirodnim nalazištima temeljem Zakona o zaštiti prirode.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Dosljedno provođenje zakonom propisanih mjera zaštite.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Višegodišnja zelen, koja cvate u travnju i svibnju, razmnožava se sjemenkama.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste u vlažnim i sjenovitim šumama planinskih područja, rjeđe među stijenama u vegetaciji visokih zeleni. Optimalne životne uvjete nalazi na humusnom vapnenačkom tlu u pojasu bukovih šuma.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Raste pojedinačno ili u manjim skupinama. U novije vrijeme brojnost opada na pojedinim područjima. Biljka se sakuplja zajedno sa korijenom zbog svoje ljekovitosti.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Samoborsko gorje, Medvednica, Hrvatsko zagorje, Moslavačka gora, Požeška kotlina, Psunj, Gorski kotar, Lička Plješivica, Velebit, Hrvatsko primorje.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Solanales
  • Porodica
    Solanaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Degen, A., 1937: Flora Velebitica. II, p. 661. Budapest.
    Hirc, D., 1906: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad. 167: 87 (416). Zagreb.
    Horvat, I., 1929: Rasprostranjenje i prošlost mediteranskih, ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slovenije. Acta Bot. Inst. Bot. Univ. Zagreb IV: 1-34.
    Horvat, I., V. Glavač, H. Ellenberg, 1974: Vegetation Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.
    Kušan, F., 1938: Ljekovito bilje. Zagreb.
    Neilreich, A., 1868: Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Wien. (p. 130-131).
    Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad. 15: 159. Zagreb.
    Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad. 17: 266. Zagreb.
    Schlosser, J., Lj. Vukotinović, 1869: Flora Croat. (p. 638-639). Zagrabiae.