CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

Turski dvoplaz

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP003914

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (DD -)

    • Citat
    Tvrtković, N. (2006): Blanus strauchi (Bedriaga, 1884) (HRCP003914). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3914. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nikola Tvrtković
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procijenjena - NE
    • Europska procjena
      Nije procijenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procijenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Moguća populacija na Hvaru je u opasnosti zbog mogućeg uništenja staništa, npr. u slučaju potencijalne prenamjene zemljišta, odnosno većih građevinskih zahvata, kakav je, primjerice, izgradnja aerodroma, koji je već izgrađen na Hvaru bez prethodne relevantne procjene utjecaja na okoliš na temelju prirodoslovnih istraživanja. Opasnost je i u dubljem preoravanju tla na staništu, što se već pokazalo kobnim za neke druge vrste sličnog načina života (Darevsky 1997). Ukoliko već nije nestala, već i samo pretpostavljena ograničena otočna rasprostranjenost i sigurno niska brojnost čini moguću subpopulaciju na Hvaru ranjivom, a vjerojatnost izumiranja veoma velikom.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Postojeća zakonska zaštita: Strogo je zaštićena.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1.1. Međunarodna razina, 5.1.2. Nacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Vrstu treba unijeti u popis ugroženih vrsta Europe, ukoliko se pronađe na nalazištu. Potrebna je preventivna zakonska zaštita vrste, a posebno zaštita staništa oko lokaliteta nalaza. IUCN mjere zaštite: 1.2.1.2; 3.2; 4.4.4
    • Potrebna istraživanja
      1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Valja potaknuti ciljana herpetološka istraživanja oko starog nalazišta na Hvaru da bi se potvrdio nalaz, a budu li uspješna, treba pokušati utvrditi rasprostranjenost na čitavom otoku Hvaru i eventualno na nekim drugim većim otocima, npr. Korčuli i Braču.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Živi u hodnicima u tlu, a najčešći nalazi su u tlu ispod većeg kamenja. Hrani se stonogama (Myriapoda) i kukcima (Insecta) (Hellmich 1962). Potanji podaci o staništu nisu poznati, prepostavlja se da su to suhe livade na nešto dubljem aluvijalnom tlu. PHYSIS Palaearctic Database staništa: 34.5;? 32.1;? 83.1; Habitats Directive staništa: 6220;
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Istočni dvoplaz koji vanjskim izgledom na prvi pogled sliči gujavici raširen je u Maloj Aziji (Turska), Siriji i sjevernoj Mezopotamiji. Živi i na otocima Rodosu i Kosu (Hellmich 1962, Engelman i ost. 1986), a nalazi u europskom dijelu Turske kod Galipolja /Gelibolu = Gallipoli/ (Trutnau, neobjavljeno) nisu nikad potvrđeni dokaznim primjerkom pohranjenim u muzeju (Böhme 1981). To je razlog što je vrsta koja je bila na popisu europskih vrsta (Mertens & Müller 1940), naknadno izbačena iz tog popisa (Mertens & Wermuth 1960, Gasc i ost. 1997).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je poznat jedini nalaz na otoku Hvaru kod Starigrada (Kotlarovac u Starigradskom polju), a to je primjerak koji je 1900. godine L. Bervaldi-Lucić poslao u Narodni muzej (danas Zoološki odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, op.ur.) u Zagrebu (Karaman 1921), gdje se i danas čuva u herpetološkoj zbirci (Inv. broj 553). Primjerak je identificirao herpetolog Milutin Radovanović (Pavletić 1964), a identifikaciju potvrđujemo prema Alexander (1966) i Busack (1988). Životinja nije smatrana autohtonom (Karaman 1921, Pavletić 1964), na temelju pretpostavke da je »taj primjerak svakako došao brodom iz Male Azije, jer u Europi ova vrsta ne postoji« (Pavletić 1964). S obzirom na način života dvoplaza i udaljenost nalazišta od luke, veoma je mala vjerojatnost da je taj primjerak bio dopremljen brodom. Kako s početka pleistocena postoji fosilni nalaz iz Italije (Delfino 1997), držimo da je ipak riječ o primjerku reliktne populacije vrste koja je početkom pliocena imala cirkummediteranski areal, a koja se bila održala na otoku Hvaru. Ako populacija na Hvaru još postoji, to bi bilo prvo sigurno, a možda i jedino recentno nalazište te reliktne vrste u Europi.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Squamata
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      undefined
    • Porodica
      Blanidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Anatolian amphisbaenid (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • ALEXANDER, A.A. (1966): Taxonomy and variation of Blanus strauchi (Amphisbaenia, Reptilia). Copeia, 2: 205–224;
      BOHME 1981 blanus;
      BUSACK, S.D. (1988): Biochemical and morphological differentiation in Spanish and Moroccan populations of Blanus and the description of a new species from northern Marocco (Reptilia, Amphisbaenia, Amphisbaenidae). Copeia 1988,: 101–109;
      DAREVSKY, I.S. (1997): Typhlops vermicularis Merrem, 1820. In: GASC, J.P., CABELA, A., CRNOBRNJA-ISAILOVIĆ, J., DOLMEN, D., GROSSENBACHER, K., HAFFNER, P., LESCURE, J., MARTENS, H., MARTINEZ RICA, J.P., MAURIN, H., OLIVEIRA, M.E., SOFIANIDOU, T.S., VEITH, M. & ZUIJDERWIJK, A. (eds.): Atlas of Amphibians and Reptiles in Europe. Societas Europaea Herpetologica & Museum d’Histoire Naturelle (IEGP/SPN), Paris,: 376–377;
      DELFINO, M. (1997): Blanus from the Early Pleistocene of Southern Italy: another small tessera from a big mosaic. In: Bohme, W., Bischoff, W. & Ziegler, T. (eds.): Herpetologia Bonnensis, Bonn (SEH),: 89–97;
      ENGELMAN, W.E., FRITZSCHE, J., GÜNTHER, R. & OBST, F.J. (1986): Lurche und Kriechtiere Europas. Enke, Stuttgart, 420 pp.;
      GASC J.P., CABELA A., CRNOBRNJA-ISAILOVIC J., DOLMEN D., GROSSENBACHER K., HAFFNER P., LESCURE J., MARTENS H., MARTÍNEZ RICA J.P., MAURIN H., OLIVEIRA M.E., SOFIANIDOU T.S., VEITH M. & ZUIDERWIJK A. (eds), (1997): Atlas of amphibians and reptiles in Europe. Societas Europaea Herpetologica & Muséum National d’Histoire Naturelle (IEGB/SPN), Paris, 496 pp;
      HELLMICH, W. (1962): Reptiles and Amphibians of Europe. Blanford Press, London. (Blanus strauchi: p. 95–96);
      KARAMAN, S. (1921): Beiträge zur Herpetologie von Jugoslawien. Glasn. Hrv. prir. dr., Zagreb, 33: 194–209;
      MERTENS, R. & MÜLLER, L. (1940): Die Amphibien und Reptilien Europas. Zweite Liste (nach dem Stand vom 1. Januar 1940). Abh. Senckenberg. Naturf. Ges., Frankfurt a. Main, 451: 1–56;
      MERTENS, R. & WERMUTH, H. (1960): Die Amphibien und Reptilien Europas. Dritte Liste (nach dem Stand vom 1. Januar 1960). W. Kramer, Frankfurt a. Main, 264 pp;
      PAVLETIĆ, J. (1964): Amphibia i reptilia zbirke Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja u Zagrebu. Hrvatski narodni zoološki muzej, Zagreb, 4, 37 pp.