CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
ošljebad
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000392
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Marković, L. (1994): Silybum marianum Gaertn. (HRCP000392). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/392. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ljerka Marković
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Rijetka vrsta.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Uništavanje ruderalnih staništa, sabiru je i kao ljekovitu i dekorativnu biljku. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uništavanje ruderalnih staništa, sabiru je i kao ljekovitu i dekorativnu biljku. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima, a u svrhu sabiranja, zbog ljekovitosti, treba je uzgajati. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Dvogodišnja zelen, razmnožava se roškama. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Ruderalna biljka, suhih i sunčanih staništa, u blizini ili unutar naselja. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Nekada brojnija u prirodi, danas rijetka. Uništavanje ruderalnih staništa, sabiru je i kao ljekovitu i dekorativnu biljku.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Raste u primorskom području: Istra, okolica Zadra, Šibenika, Splita, Imotskog i Dubrovnika, te na otocima Rabu, Hvaru, Visu, Lastovu i Koločepu. U sjevernoj Hrvatskoj se mjestimično proširila iz vrtova.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Asterales - Porodica
Asteraceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
(1791). Fruct. Sem. Pl. 2
Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
Bernal, R., S.R. Gradstein & Celis, M. (eds.). (2015). Catálogo de plantas y líquenes de Colombia. Instituto de Ciencias Naturales, Universidad Nacional de Colombia, Bogotá, D.C. Disponible en http://catalogoplantasdecolombia.unal.edu.co
Dissertação de Mestrado, UFGS,1-132,2020
Monogr. Syst. Bot. Missouri Bot. Gard.,107(2):1154-1565,2008
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Alschinger, A, 1832: Flora jadrensis. Jaderae. (p. 189).
Domac, R., 1955: Flora otoka Visa. Acta Pharm. Jugosl. V(1): 3-42.
Freyn, J., 1877: Oie Flora von Südistrien. Verh. Zool.-bot. Ges. 27(I), p, 361. Wien.
Kušan, F., 1938: Ljekovito bilje. p. 381. Zagreb.
Morton, F., 1915: Pflanzengeographische Monographie der Inselgruppe Arbe, umfassend die Insel Arbe, Dolin, S. Gregorio, Goli und Pervicchio samt den umliegenden Scoglien. Bot. Jahrb. 53, Beiblatt 116, 67-273.
Schlosser, J., Lj. Vukotinović, 1869: Flora Croatica, (p. 759). Zagrabiae.
Studniczka, C., 1890: Beiträge zur Flora von Süddalmatien. Verh. Zool.-bot. Ges. 40: 55-84. Wien.
Trinajstić, I., 1979: Pregled flore otoka Lastova. Acta Bat. Croat. 38: 167-186.
Trinajstić, I., 1979: Prilog poznavanju ruderalne vegetacije Hrvatskog pruja. Fragm. Herbal. Jugosl. 7: 63-67.
Visiani, R., 1847: Flora Dalmatica. II. Lipsiae (p.45).