CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

divuza

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000394

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Trinajstić, I. (1994): Styrax officinalis L. (HRCP000394). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/394. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivo Trinajstić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Osim toga služila je za dobivanje smole, koja se još od davnina upotrebljavala u religiozne svrhe, kao sredstvo za kađenje.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    -
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Zaštićena je od 1961. godine na svim prirodnim nalazištima temeljem Zakona o zaštiti prirode.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Obrana od požara površina na kojima biljka raste.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Razmnožava se sjemenom i izbojcima iz panja. Kad se jednom dobro ukorijeni, teško ju je ukloniti.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste u živicama, uz gromače po rubovima obradivih površina u raspuklinama između stijena i u sastavu različitih oblika vegetacije. Nije vezana na neku posebnu biljnu zajednicu.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Na nalazištima je brojna. Brojnost se ne smanjuje.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Raste u primorskom području između Podgore i Neretve, na poluotoku Pelješcu, te na otocima Braču i Visu. Na Rabu je dvojben. Danas je vrlo teško braniti gledište o autohtonosti i reliktnosti nalazišta ove vrste u nas, jer je element posve drugih oblika vegetacije, nego što su naši. Osim toga služila je za dobivanje smole, koja se još od davnina upotrebljavala u religiozne svrhe, kao sredstvo za kađenje. Najvjerojatnije je prenesena k nama ili izravno s Orijenta radi uzgoja za dobivanje smole, a možda i posredno iz nekog lokalnog uzgoja (samostanskog vrta). Takve se biljke u fitogeografiji antropohora nazivaju ergasiofigofiti. Antropofit, na svim nalazištima kod nas, jer je vezana na antropogene biotope.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ericales
  • Porodica
    Styracaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Anić, M., 1942: Divuza ili diviza (Styrax officinalis L.) na otoku Braču. Glasn. Šum. Pok. 8, 291-305.
    Hirc, D,. 1909: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad. 179: 1-62. Zagreb.
    Morton, F., 1915: Planzengeographische Monographie der Inselgruppe Arbe, usw. Bot. Jahrb. 116, 67-273.
    Turill, W. B., 1929: The plant-life of the Balkan-Penincsula. Oxford.
    Visiani, R., 1847: Flora Dalmatica 2. Lipsiae.