CRVENI POPIS
Natragveliki kolotoč
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000396
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Marković, L. (1994): Telekia speciosa Baumg. (HRCP000396). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/396. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ljerka Marković
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Osjetljiva vrsta.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
U vrijeme cvatnje zamjetljiva biljka, koju sabiru izletnici. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Visoka višegodišnja zelen koja se razmnožava pomoću roški. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Rubovi šuma, šumske sjecine i čistine, duž šumskih cesta, uz potoke i ponikve, pretežno u pojasu bukovo-jelovih šuma, na vlažnom i humoznom tlu. Izgrađuje posebnu biljnu zajednicu Telekietum speciosae koja pripada vegetaciji sječina i šumskih rubova razreda Epilobietea angustifolii. Nešto rjeđe se javlja i u vegetaciji visokih zeleni. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Iz literature je poznato da je u bližoj prošlosti bila obilno zastupljena na pojedinim lokalitetima u Gorskom kotaru i na Bijelim stijenama. Današnje stanje pokazuje kako se njezina brojnost smanjuje. U vrijeme cvatnje zamjetljiva biljka, koju sabiru izletnici.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Balkansko-karpatski florni element, u nas rasprostranjen na ograničenom području: Gorski kotar - Velika Kapela, Ravna Gora, okolica Lokava, Mrkoplja, Mrzle Vodice, Crnog Luga, Bijelih stijena i Ličke Plješivice.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Asterales - Porodica
Asteraceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
(1817). Enum. Stirp. Transsilv. 3
Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Degen, A., 1938: Flora Velebitica. III. Budapest. (p. 128)
Hirc D., 1896: Vegetacija Gorskoga kotara. Rad Jugosl. akad. 126: 1-82. Zagreb.
Hirc, D., 1918: Novi prilozi hrvatskoj flori. III. Bijele stijene. Glasn. Hrv. prir. društva 30: 136-142. Zagreb
Horvat, I., 1953: Prilog poznavanju raširenja nekih planinskih biljaka u jugoistočnoj Evropi. God. Biol. inst. Sarajevo V (1-2): 204-205.
Horvat, I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Jugosl. akad. Prir. istraž. 30, Acta biol. II, p. 73-74. Zagreb.
Neilreich, A, 1868: Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Wien, p. 74.
Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad. 15: 187. Zagreb.
Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskoga primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad. 17: 311. Zagreb.
Schlosser, J., Lj. Vukotinović, 1869: Flora Croat. p. 803. Zagrabiae.