CRVENI POPIS
Natrag
mali zimzelen
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000405
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Šegulja, N. (1994): Vinca minor L. (HRCP000405). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/405. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Nedeljka Šegulja
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Ugrožena vrsta.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (Chadburn 2014) - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Krčenjem kitnjakovo-grabovih šuma, živica i primorskih sjenovitih šuma, uništava se stanište vrste te nastaju prekidi unutar prostranog areala. Zbog dekorativnih cvjetova često je sabiru. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Zaštitom staništa osigurat će se i preživljavanje ove vrste. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Višegodišnja zelen ili niski polugrm, plod mnogosjemeni mjehur, razmnožava se sjemenom i vegetativno - produženim izdancima na čijim se čvorovima javlja adventivno korijenje. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste u zajednici kitnjakovo-grabovih šuma (Querco-Carpinetum ), te u živicama. U primorskom dijelu u sjenovitim šumama. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Raste u manjim busenima, najčešće unutar šumskoga kompleksa i u živicama, ograničena je na manje površine. Krčenjem kitnjakovo-grabovih šuma, živica i primorskih sjenovitih šuma, uništava se stanište vrste te nastaju prekidi unutar prostranog areala. Zbog dekorativnih cvjetova često je sabiru.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Europski florni element. Raste u Hrvatskom zagorju, okolici Zagreba, Samobora i Karlovca, Vukomeričkim goricama, Gorskom kotaru, Lici, Slavoniji. U primorskom dijelu u području od Opatije do Senja.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Gentianales - Porodica
Apocynaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
Van der Meijden, R. (2005)
- Ostala hrvatska imena
pavenka - Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Bevilacqua, Lj., 1959: Flora i vegetacija Samoborskog prigorja od Plešivice do Jaske. Dipl. rad, Zagreb.
Degen, A., 1937: Flora Velebitica. 2, Verlag Ungar. A.kad. Wiss. Budapest.
Hirc, D., 1906: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad. 167: 345 (16), Zagreb.
Rauš, Đ., 1974: Šumske fitocenoze i vegetacijska karta šuma jugoistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije, 1: 79-115, Vinkovci.
Rauš, Đ., Šegulja, N., 1983: Flora Slavonije Baranje. Annales pro experimentis foresticis, 21: 179-211. Zagreb.
Regula-Bevilacqua, Lj., 1978: Biljni pokrov Strahinščice u Hrvatskom zagorju. Dokt. dis., Zagreb.
Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad. 17, Zagreb.
Rossi, Lj., 1932: Flora Karlovca i okolice (rukopis). Botanički zavod PMF-a Zagreb.
Schlosser, J., Vukotinović, Lj., 1869: Flora Croat. Jugosl. akad. Zagreb.
Šegulja, N., 1974: Biljni pokrov Vukomeričkih gorica. Dokt. dis. Zagreb.
Šegulja, N., 1977: Analiza flore Vukomeričkih gorica. Biosistematica, 3, 1: 45-59, Beograd.
Šugar, I., 1972: Biljni svijet Samoborskoga gorja. Dokt. dis. Zagreb.