CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
istarski zvončić
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000074
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Lovašen-Eberhardt, Ž. (1994): Campanula istriaca Feer (HRCP000074). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/74. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Željka Lovašen-Eberhardt
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Rijetka i endemična vrsta.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima, jer se sabire radi uzgoja u kulturi, a često je sabiru i sakupljači rijetkih i endemičnih vrsta. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima, jer se sabire radi uzgoja u kulturi, a često je sabiru i sakupljači rijetkih i endemičnih vrsta. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima, jer se sabire radi uzgoja u kulturi, a često je sabiru i sakupljači rijetkih i endemičnih vrsta. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Višegodišnja zelen koja se u prirodnim uvjetima razmnožava sjemenom, a u kulturi vegetativno. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste na starim gradskim zidinama i na strmim liticama iznad mora, izvan domašaja prskanja valova. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Biljke se razvijaju u većim i manjim busenovima, dobre su vitalnosti, obilno cvjetaju i fruktificiraju. Na gradskim zidinama Plomina i Raba iako izložene nepovoljnim prilikama, vrlo se dobro održavaju i razmnožavaju. Iako živi u nepovoljnim uvjetuna, postupno proširuje svoj areal, što je utvrđeno u tijeku 1991. i 1992. godine na liticama iznad mora na otocima Pagu i Rabu, kao i populacije razvijene na gradinama Brseća, Plomina i Raba.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Ograničenog je areala unutar kojega se dobro razmnožava i pokazuje visoku vitalnost kao npr. na gradskim zidinama Plomina i Raba, te na okomitim obalnim liticama Istre i kvarnerskih otoka Krka, Raba, Cresa i Paga.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Asterales - Porodica
Campanulaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Damboldt, J., 1965: Zytotaxonomische Revision der isophyllen Campanulae in Europa. Bot. Jb. 88(2): 302-358.
Feer, H., 1890: Campanularum novarum decas prima. J. Bot. 28: 268-274.
Fiori, A, 1923-1929: Nuova Flora Analitica d'Italia. 1-2. Firenza.
Hirc, D., 1910: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad. 183: 68.
Horvatić, S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad. 33, Acta Biol. 4.
Kušan, F., 1967: Naši samonikli zvončići. Hortikultura, 1, 5-9.
Schlosser, J. C., Lj., Vukotinović, 1869: Flora Croat. Jugosl. Akad. Zagrabiae.
Witasek, J., 1902: Ein Bietrag zur Kenntnis der Gattung Campanula, Abh. Zool. Bot. Ges. Wien. 1/(3): 1-106.
Wohlfahrt, R., 1902: Die Gattung Campanula in D. W. J. Kochs Synopsis der deutschen und schweizer Flora. Bd. 1/(3).
Trinajstić, I., 1980: Aperçu syntaxonomique de la vegetation des rochers de l'espace Adriatique. Stud. geobot. 1 (1): 203-212