CRVENI POPIS
Natrag-
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
europski dabar
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
-
Šifra
HRCP000758
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(Ex -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tvrtković, N. (1994): Castor fiber Linnaeus, 1758 (HRCP000758). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/758. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Nikola Tvrtković
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Nestala vrsta.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Istrijebljen lovom zbog mesa koje se iz Slavonije izvozilo uglavnom u Beč, manje zbog kože koja nije kvalitetna kao u američke vrste. Danas mu u Europi opasnost prijeti zbog unošenja američkog dabra (Castor canadensisi koji ga istiskuje direktnom kompeticijom. Melioracijama i postavljanjem nasipa uz korita rijeka sve se više smanjuju njegova potencijalna staništa. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Istrijebljen lovom zbog mesa koje se iz Slavonije izvozilo uglavnom u Beč, manje zbog kože koja nije kvalitetna kao u američke vrste. Danas mu u Europi opasnost prijeti zbog unošenja američkog dabra (Castor canadensisi koji ga istiskuje direktnom kompeticijom. Melioracijama i postavljanjem nasipa uz korita rijeka sve se više smanjuju njegova potencijalna staništa. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
U čitavoj Europi uživa zakonsku zaštitu, a reintrodukcijama se povećava mogućnost održavanja vrste. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Eventualno ponovno naseljavanje u posebne rezervate usred većih očuvanih kompleksa poplavnih šuma. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Nije navedeno.
- Biologija vrste
- Opis
Živi u porodicama koje imaju zajedničko gnijezdo. Ženka jednom godišnje koti 1-5 mladih koji sišu 3 mjeseca i dvije godine ostaju zajedno s roditeljima. Nakon 3 do 4 godine mladi postaju spolno zreli. Odrasli mogu biti teški i preko 35 kg, a dožive i 20 godina. Na tekućim vodama podiže brane kojima regulira razinu vode tako da mu ulaz u gnijezdo uvijek bude pod vodom. Isključivi biljojed, ljeti se hrani koprivama, kiselicama te vrstama rodova Filipendula, Polygonum, Alistna. Glavna hrana su mu lišće, grančice i kora grmlja i drveća poput topole, johe i vrba. Za zimu sprema zalihu tankih grana. Kod populacija introduciranih u područja gdje rastu i poljoprivredne kulture, zabilježene su štete na kukuruzu. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Poplavne šume uz veće potoke i rijeke. Gnijezda su zabilježena u rogozu ili trsci na obalama Save. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Nema ga u nas. U Europi broj kolonija i broj primjeraka ima uzlaznu liniju.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
U Europi je bio gotovo istrijebljen pri kraju IX stoljeća. Autohtone populacije preživjele su jedino na ušću Rhone, u srednjem toku Elbe, u južnoj Norveškoj, u dolinama rijeka Niemen, Pripec, Berezina, Soš i Voronež. Višekratnim naseljavanjem širom Europe i rigoroznom zaštitom uspjelo je proširiti pribježišta i povećati im broj. Danas živi na relativno velikim površinama u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Francuskoj i Njemačkoj. Iz Slovenije postoje subfosilni tragovi u Ljubljanskom barju, Postoji bilješka o dabrovom gnijezdu s 8 životinja "milju niže Mitrovice" iz god. 1776. Zadnji podaci za Hrvatsku datiraju iz god. 1886. i odnose se na Dunav kod Slankamena. Od godine 1900. u Panonskoj nizini dabra više nema.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Mammalia - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Rodentia - Porodica
Castoridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
De Jong, Y.; Verbeek, M.; Michelsen, V.; Bjørn, P. D. P.; Los, W.; Steeman, F.; Bailly, N.; Basire, C.; Chylarecki, P.; Stloukal, E.; Hagedorn, G.; Wetzel, F.; Glöckler, F.; Kroupa, A.; Korb, G.; Hoffmann, A.; Häuser, C.; Kohlbecker, A.; Müller, A.; Güntsch, A.; Stoev, P.; Penev, L. (2014). Fauna Europaea – all European animal species on the web. Biodiversity Data Journal. 2: e4034.
Hall, R. (2004) Däggdjur
International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 22 Addition to the Official List of Specific Names in Zoology of (a) the specific names of fifty-seven species, each of which is the type species of a genus in the class Mammalia, the name of which was placed on the Official List of Generic Names in Zoology in the period up to the end of 1936, and (B) of the specific names of two species belonging to the same class, each of which is currently regarded as the oldest available name for the type species of a genus, the name of which was placed on the Official List in the same period.Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1C(C13), 179-200 (1955)
Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 1992: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 2nd ed., 3rd printing. xviii + 1207.
Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 2005: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd ed., vols. 1 & 2. 2142.
Wilson, Don E., and F. Russell Cole, 2000: null. Common Names of Mammals of the World. xiv + 204.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- Mojsisovics, A., 1897: Das Thierleben der Österreichischungarishen Tiefebenen, Wien.