CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

psina zmijozuba

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000813

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A2c)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dedić, V. (2008): Carcharias taurus Rafinesque, 1810 (HRCP000813). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/813. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Glavni uzrok ugroženosti u Jadranskom moru slučajan je ulov parangalom i različitim mrežama, a šire lov radi hrane i trgovine. Nepovoljne okolnosti – spor rast, sporo obnavljanje i mala gustoća populacije – također su utjecale na njegov opstanak.
  • Korištenje
    Glavni uzrok ugroženosti u Jadranskom moru slučajan je ulov parangalom i različitim mrežama, a šire lov radi hrane i trgovine.
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4.3 Nenamjerni učinci: mali razmjer (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja) [žetva]
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Glavni uzrok ugroženosti u Jadranskom moru slučajan je ulov parangalom i različitim mrežama, a šire lov radi hrane i trgovine. Nepovoljne okolnosti – spor rast, sporo obnavljanje i mala gustoća populacije – također su utjecale na njegov opstanak.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    U Jadranskom moru vrlo se rijetko pojavljuje, pa nema djelotvorne zaštite, osim puštanja na slobodu živih ulovljenih primjeraka kada je god to moguće.
  • Potrebne mjere očuvanja
    4.3. Svijest i komunikacija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Mnogo bi se postiglo i podizanjem razine svijesti o potrebi zaštite velikih pelagijskih morskih pasa i izučavanjem njihove biologije, ekologije, brojnosti i rasprostranjenosti, uzroka ugroženosti i razloga zaštite te praćenjem stanja (monitoring).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 3. Praćenje stanja
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Mnogo bi se postiglo i podizanjem razine svijesti o potrebi zaštite velikih pelagijskih morskih pasa i izučavanjem njihove biologije, ekologije, brojnosti i rasprostranjenosti, uzroka ugroženosti i razloga zaštite te praćenjem stanja (monitoring).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Velik je morski pas snažna vretenasta tijela. Naraste u dužinu do barem 3,2 m i u masu do 159 kg, ali noviji nalazi u australskim vodama sugeriraju najveću moguću dužinu do 4,3 m ili, prema nekima, i veću (6 m?). Glava je oko mi to sploštena s kraćom koničnom gubicom. Oči su malene, bez opnasta očnog kapka (žmirnica); njihov promjer stane više od 4 puta u dužinu gubice. Škržnih je pukotina 5 pari, dugačke su i sve smještene ispred osnovica prsnih peraja. Zubi su veliki, s istaknutim uskim šiljkom i malim bočnim šiljcima na osnovici. U gornjoj čeljusti ima 44–48, a u donjoj čeljusti 41–46 zuba. Podrepna i obje leđne peraje jednake su veličine i sa širokom osnovicom. Podrepna peraja počinje malo iza druge leđne peraje. Osnovica prve leđne peraje bliža je trbušnim nego prsnim perajama. Početak trbušnih peraja malo je iza osnovice prve leđne peraje. Repna je peraja izrazito nejednakokrišćana, s razvijenim trbušnim i završnim režnjem, na njezinu početku odozgo je plitki poprečni žljebić. Boje je svjetlosmeđe, obično s tamnocrvenkastim ili smeđastim nepravilnim mrljama po trupu. Očne zjenice su svjetlozelene. Iako mu je tijelo snažno, pliva sporo. Aktivniji je noću. Da bi se održao na željenoj dubini, guta zrak na površini i zadržava ga u želudcu, pa poput koštunjavih riba s plivaćim mjehurom može mirno lebdjeti u vodi. Psine zmijozube su samotnjaci ili se udružuju u manje ili veće skupine radi hranjenja, snubljenja, parenja i rađanja. U nekim područjima po duzimaju opsežne migracije, osobito u svojim sjevernijim i južnijim ekstremima, pa se ljeti kreću prema višim geografskim širinama, a u jesen prema ekvatoru. Razmnožavanje je viviparno (živorodno). Razdoblje skotnosti traje 9 do 12 mjeseci. Ženke obično okote samo jedno mladunče po uterusu, iako se u svakom od njih prethodno može naći između 16–23 jaja, ali zbog uterinog kanibalizma potpuno se razvije samo jedan fetus koji proždire neoplođena jaja, manje i slabije potencijalne suparnike.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Psina zmijozuba je pretežno bentopalagijska i priobalna vrsta, vezana za područja loma valova, uz pjeskovite i kamenite plaže (»surfing« područja), plitke zaljeve, podvodna uzvišenja i grebene te podvodne špilje i jarke, najčešće na pješčanim područjima u dubinskom rasponu od 1 do 190 m.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Psina zmijozuba široko je rasprostranjena (moguće kozmopolit) u umjereno toplim i tropskim obalnim vodama Atlantskog oceana, Sredozemnog mora, Indijskog i Tihog oceana (FAO: 21, 31, 34, 37, 41, 47, 51, 57, 61, 71, 81). Nema je, međutim, u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana. U Sredozemnom moru rasprostranjena je njegovim zapadnim dijelom.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranskom moru zabilježeno je malo nalaza pa se smatra vrlo rijetkim morskim psom, najvjerojatnije i zato što su ga ribari iz komercijalnih razloga određivali kao Mustelus sp. ili Squalus sp. (Soldo i Jardas, 2000). Vjerojatno se može naći u srednjem i južnom Jadranu (sl. 52).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Elasmobranchii
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    Galeomorphii
  • Red
    Lamniformes
  • Porodica
    Odontaspididae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Branstetter, Steven / Collette, Bruce B., and Grace Klein-MacPhee, eds., 2002: Sand Tiger Sharks: Family Odontaspididae. Bigelow and Schroeder's Fishes of the Gulf of Maine, Third Edition. 25-27.
    Claro, Rodolfo, Kenyon C. Lindeman, and Lynne R. Parenti, 2001: null. Ecology of the Marine Fishes of Cuba. 253.
    Collette, B. B., ; Klein-MacPhee, G. (2002). Bigelow and Schroeder's Fishes of the Gulf of Maine. Smithsonian Institution Press. 1-748.
    Compagno, L.J.V. (1984). FAO Species Catalogue No. 4. Sharks of the world. An annotated and illustrated catalogue of shark species known to date. Part 1. Hexanchiformes to Lamniformes. FAO Fish. Synop. (125) Vol 4, Part 1. 246 pp. FAO, Rome.
    Compagno, Leonard J. V., 2001: Sharks of the World: An annotated and illustrated catalogue of shark species known to date, vol. 2: Bullhead, mackerel and carpet sharks (Heterodontiformes, Lamniformes and Orectolobiformes). FAO Species Catalogue for Fishery Purposes, no. 1, vol. 2. viii + 269.
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2019). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (12/2019).
    International Commission on Zoological Nomenclature. Opinion 1459 Carcharias Rafinesque, 1810 (Chondrichthyes, Lamniformes): conserved.Bulletin of Zoological Nomenclature 44(3), 216-217 (1987)
    Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
    McEachran, J. D. (2009). Fishes (Vertebrata: Pisces) of the Gulf of Mexico, Pp. 1223–1316 in: Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
    Murdy, Edward O., Ray S. Birdsong, and John A. Musick, 1997: null. Fishes of Chesapeake Bay. xi + 324.
    Nelson, Joseph S., Edwin J. Crossman, H. Espinosa-Pérez, L. T. Findley, C. R. Gilbert, et al., eds., 2004: Common and scientific names of fishes from the United States, Canada, and Mexico, Sixth Edition. American Fisheries Society Special Publication, no. 29. ix + 386.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    psina zmijozuba sivka, trošiljka
  • Strana imena
    Sand Tiger Shark (engleski), requin taureau (francuski), squalo toro (talijanski), Stierhai, Grauer Schlangenzahnhai (njemački)
  • Locus typicus
    Sicilija, Sredozemno more
  • Bibliografija
  • -