CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
gospina papučica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000090
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Volarić-Mršić, I. (1994): Cypripedium calceolus L. (HRCP000090). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/90. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Iva Volarić-Mršić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Ugrožena i rijetka vrsta.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Zbog uglednog i posebno građenog cvijeta često je traže i beru, napose izletnici. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Zbog uglednog i posebno građenog cvijeta često je traže i beru, napose izletnici. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićena je od 1972. godine na svim prirodnim nalazištima. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Dosljedno provođenje zakonom propisanih mjera zaštite. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Trajnica, s više nadzemnih izdanaka. Cvate u svibnju i lipnju, a u planinskim predjelima u srpnju. Osobitom je građom cvijeta prilagođena oprašivanju pomoću kukaca. Razmnožava se podzemnom stabljikom (korijenski gomolj) i sjemenom. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste na vapnenačkom tlu na sjenovitim i vlažnim kamenitim mjestima planinskih i pretplaninskih šuma i šikara, te uz pretplaninske bukve i klekovinu do 1700 m nadmorske visine. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Raste u manjim skupinama. Mjestimice je u južnom Velebitu populacija ove vrste i gusta. Međutim, na takvim se mjestima biljka to više i sabire. Zbog uglednog i posebno građenog cvijeta često je traže i beru, napose izletnici.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Subborealni geoelement, nalazišta: okolica Koprivnice (Neilreich, 1868: i Vukotinović, 1869); Delnica (Rossi, 1924), Južni Velebit, Plitvička jezera (Kit. Diar. ap. Neilreich, 1868: i Vukotinović 1869), visoravan kod Titove Korenice (Degen, 1936), Mrsinj (Neilreich, 1868. prema Kitaibelu, Vukotinović, 1869: i Degen, 1936).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Liliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Asparagales - Porodica
Orchidaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Degen, A, 1936: Flora Velebitica. 1: 648. Budapest.
Hegi, G., 1939: Illustrierte Flora van Mitteleuropa. 2: 326. Munchen. Ed. 2.
Neilreich, A, 1868: Die Vegetationsverhältnisse van Kroatien. Hreg. v.d.k.k. zool. -bot. Ges. 8: 49. Wien.
Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad. 15:42, Zagreb.
Schlosser, J.C., Lj.F. Vukotinović, 1869: Flora Croatica, 1103. Jugosl. akad. Zagreb.