CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

vrgoračka gobica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001591

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A1ace)

Datum procjene
01.05.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (CR -)

    • Citat
    Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Knipowitschia croatica Mrakovcic, Kerovec, Misetic & Schneider, 1994 (HRCP001591). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1591. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Milorad Mrakovčić
      Andreja Brigić
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Perica Mustafić
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      kontinuirani pad brojnosti, kontinuirano smanjenje areala, kontinuirano smanjenje kvalitete staništa, velik negativan utjecaj unesenih vrsta
    • Globalna procjena
      Osjetljiva - VU (1996)
    • Europska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      Lokalno stanovništvo (Vrgorac) njome se hrani, posebno u vrijeme Božića.
    • Ugroze i njihovi učinci
      -
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      IUCN uzroci ugroženosti: 1.1.1.; 1.3.6.; 1.4.2; 3.1.1.; 6.3.1.; 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Uzroci ugroženosti: Ograničena rasprostranjenost u području stenotermnih uvjeta kratkih krških tokova i jezera stavlja vrgoračku gobicu u kategoriju veoma ugroženih vrsta, osjetljivih na eutrofikaciju, onečišćenje i svaku drugu promjenu njihova staništa (npr. melioracije i regulacije vodotoka). Osim toga, vrstom se lokalno stanovništvo zimi hrani.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      IUCN mjere zaštite: 1.1.; 1.2.; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.2.; 4.4.2.; 5.7.2. Zaštitne mjere: Za opstanak ove endemske vrste koja živi samo u Hrvatskoj nužno je osnivanje ihtiološkog rezervata i praćenje stanja populacije kao i stroga zabrana lova.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Vrgoračka gobica se od većine vrsta roda Knipowitschia razlikuje po tome što na glavi nema osjetnih kanala, a tijelo joj je gotovo posve bez ljusaka. Male ktenoidne ljuske ima samo pri bazi prsnih peraja. Druga leđna peraja počinje točno iznad analnog otvora, a početak je podrepne peraje ispod treće ili četvrte šipčice druge leđne peraje. Dobro je izraženo spolno dvoličje, osobito u vrijeme mrijesta kad mužjak ima tamniju glavu i peraje. Mužjak po bokovima ima okomite pruge, a na membrani, između predzadnje i zadnje šipčice prve leđne peraje, tamne mrlje. U oba je spola pri bazi gornje šipčice prsne peraje skupina kromatofora, a jedna linija kromatofora proteže se duž donjeg ruba repnog drška. Tijelo ženke ima više pjega nego tijelo mužjaka, a pruge su ovalnog oblika. U oba spola trbušni disk ne doseže do crijevnog otvora, a u ženke je taj razmak veći. Mrijesti se tijekom veljače i ožujka.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Vrgoračka gobica je pridnena vrsta koja živi u oligotrofnim slatkim vodama, u blizini krških izvora (Physis 22.1, 24.1). Boravi u vodama u kojima je temperatura 10–16°C, ukupno otopljenih soli ima 156 mg/l, tvrdoća je 16,8 mg, a alkalinitet 3,2 mg. Pretpostavlja se da živi u podzemlju, a na površinu dolazi u većem broju samo početkom godine, s pojavom jakih izvora i bujica. Nakon mrijesta nije tako brojna, pa se veoma rijetko ulove odrasli primjerci. Zimi rijeka Matica preplavi cijelo Polje Jezero, a ljeti gornji dio rijeke potpuno presuši pa tada te ribe vjerojatno žive u podzemlju.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Vrgoračka gobica živi samo u Hrvatskoj.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva i hrvatski endem. Nastanjuje rijeku Maticu i izvore uz nju, Polje Jezero, rijeku Norin, jezero Modro oko i Baćinska jezera. Učestalost: sporadična vrsta.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Actinopterygii
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      Teleostei (prave koštunjače)
    • Red
      Perciformes
    • Porodica
      Gobiidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (02/2021).
      Mrakovčić, M.; Kerovec, M.; Misetic, M.; Schneider, D. (1996). Description of Knipowitschia punctatissima croatica, (Pisces: Gobiidae), a new freshwater goby from Dalmatia, Croatia. Pp. 311-319. In: Conservation of endangered freshwater fish in Europe.
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Croatian goby (engleski); Kroatische Grundel (njemački)
    • Locus typicus
      rijeka Matica, Polje Jezero, Dalmacija, Hrvatska
    • Bibliografija
    • -