CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

vrgoračka gobica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003517

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1b(iii)+2b(iii))

Datum procjene
24.05.2018.

Prethodne procjene

  • 2006 - (CR A1ace)

    • Citat
    Zanella, D., Mrakovčić, M., Kovačić, M. (2018): Knipowitschia croatica Mrakovcic, Kerovec, Misetic & Schneider, 1996 (HRCP003517). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3517. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
      Milorad Mrakovčić
      Marcelo Kovačić
    • Obrazloženje procjene
      Vrgoračka gobica je u Hrvatskoj rasprostranjena u dvije subpopulacije na širem području rijeke Neretve, sa EOO manjim od 5000 km2 i AOO manjim od 500 km2. Procijenjeni broj lokacija je manji ili jednak 5, a glavni uzroci ugroženosti su otpadne tekućine iz poljoprivrede te komunalne otpadne vode, crpljenje vode za navodnjavanje i piće, izgradnja prometnih koridora, reguliranje vodotoka te unos stranih vrsta. Uslijed navedenih ugroza zaključeno je stalno smanjivanje kvalitete staništa na cijelom području rasprostranjenosti. Sukladno navedenom vrsta se procjenjuje kao ugrožena (EN B1ab(iii)+2ab(iii)).
    • Globalna procjena
      Osjetljiva - VU B2ab(iii); D2, ver. 3.1 (Crivelli 2006)
    • Europska procjena
      Osjetljiva - VU B2ab(iii); D2, ver. 3.1 (Crivelli 2006)
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Detaljnija biološka i ekološka istraživanja ove vrste te njezine rasprostranjenosti. Novi nalazi ove vrste u vodama susjedne BiH.
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Intenzivna poljoprivrede te zagađenje koje je sa tim povezano i komunalne otpadne vode koje se direktno ulijevaju u rijeku Maticu ugrožavaju obje subpopulacije, ali različitim intenzitetom. Navodnjavanje polja Jezera iz rijeke Matice u ljetnim mjesecima predstavlja dodatni problem vezan uz poljoprivredu. Kao značajni uzrok ugroženosti i prijetnji predstavlja izgradnja prometnog koridora autoceste A1 koji prolazi dolinom rijeke Matice gdje se nalazi najbrojniji dio populacije ove vrste, što direktno narušava kvalitetu staništa. Na području obje subpopulacije lokalno stanovništvo vršama tradicionalno lovi i ovu vrstu. Strane invazivne vrste također imaju utjecaj na obje subpopulacije, a moguć je i značajniji utjecaj klimatskih promjena u budućnosti .
    • Korištenje
      Koristi se u tradicionalnoj prehrani lokalnog stanovništva.
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 2.1.2 Mala poljoprivredna gospodarstva, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.4.3 Nenamjerni učinci: mali razmjer (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja) [žetva], 7.2.1 Crpljenje površinskih voda (uporaba za domaćinstvo), 7.2.3 Crpljenje površinskih voda (poljoprivredna uporaba), 7.2.9 Male brane, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3.1 Priljev hranjivih tvari, 11.1 Pomaci i izmjene staništa, 11.4 Oluje i poplave
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Utvrđeni značajni uzroci ugroženosti za ovu vrstu su : intenzivna poljoprivrede (DT 2.1.) te zagađenje koje je sa tim povezano (DT 9.3. 1.). i komunalne otpadne vode (DT 9.1.) koje se direktno ulijevaju u rijeku Maticu. Navodnjavanje polja Jezera iz rijeke Matice u ljetnim mjesecima (DT 7.2.3.) predstavlja dodatni problem vezan uz poljoprivredu. Kao značajni uzrok ugroženosti i prijetnji predstavlja izgradnja prometnog koridora autoceste A1 (DT 2.1.2.; DT 4.1.). Konkretno u novije vrijeme izgrađen je krak autoceste koji prolazi dolinom rijeke Matice gdje se nalazi najbrojniji dio populacije ove vrste, što predstavlja negativan utjecaj i direktno narušava kvalitetu staništa i dovodi do degradacije ekosustava (S 1.2.). Lokalno stanovništvo vršama tradicionalno lovi prvenstveno jegulju ali i ovu vrstu koju smatraju svojevrsnom delicijom (DT 5.4.3.). Od drugih uzroka i prijetnji treba navesti brane i upravljanje vodom (DT 7.2.9), te vodocrpilišta (DT 7.2.1) koji osobit problem predstavljaju u najsušnijem dijelu godine. Također od ostalih značajnih uzroka ugroženosti i prijetnji predstavlja unos alohtonih i invazivnih vrsta riba (8.1.). Dugoročno klimatske promjene također predstavljaju jedan od uzroka ugroženosti i prijetnji (DT 11.1, 11.4.)
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) i navedena je u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16).“ Napravljen je i nacrt programa praćenja (Zanella i Kovačić, 2014.).
    • Potrebne mjere očuvanja
      4.3. Svijest i komunikacija, 5.4.3. Podnacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Važno je provesti podizanje razine svijesti o važnosti vrste za hrvatsku bioraznolikost te povećati komunikaciju s lokalnim stanovništvom (CAN 4.3). Potrebno je osigurati i nadgledati provođenje zakona na regionalnim i lokalnim razinama (CAN 5.4.3.)
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Subpopulacija na rijeci Matici je dobro istraživana, međutim, nedostaju podaci za populacije iz Neretvaskog sliva, ponajprije u vezi veličine populacije (RN 1.2.), ekoloških značajki (RN 1.3.) te uzroci prijetnja (RN 1.5). Potrebno je odrediti mjere zaštite (RN 2.2.) za tu populaciju, te uvesti monitoring kako bi se odredili trendovi populacije (RN 3.1.) te staništa (RN 3.4.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      Vrgoračka gobica je mala riba do 55 mm ukupne dužine. Mužjaci su obično duži i veće mase od ženki ali te razlike nisu statistički značajne. Ova vrsta se razlikuje od ostalih vrsta ovoga roda po tome što na glavi nema osjetilnih kanala a tijelo joj je gotovo bez ljusaka. Male ktenoidne ljuske ima samo pri bazi prsnih peraja. Druga leđna peraja počinje točno iznad analnog otvora, a početak je podrepne peraje ispod treće ili četvrte šipčice druge leđne peraje. Dobro je izraženo spolno dvoličje, osobito u vrijeme mrijesta, kada mužjaci poprimaju tamnije obojenje na području glave a ženke dobivaju zlatnožuto obojenje na području abdomena. Mužjak po bokovima ima okomite pruge a na membrani između predzadnje i zadnje šipčice prve leđne peraje, tamne mrlje. U oba je spola pri bazi gornje šipčice prsne peraje skupina kromatofora a jedna linija kromatofora proteže se duž donjeg ruba repnog drška. Tijelo ženke ima više pjega nego tijelo mužjaka a pruge su ovalnog oblika. U oba spola trbušni disk ne doseže do crijevnog otvora a u ženke je taj razmak veći. (Mrakovčič i sur., 2006; Zanella, 2007; Zanella i sur., 2011)
    • Staništa
      A.2.1. Izvori, A.2.2.1. Povremeni vodotoci, A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka , A.2.4.2. Kanali s povremenim protokom
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Pridnena vrsta koja živi u oligotrofnim slatkim vodama u blizini krških izvora ( A.2.1.; A.2.2.1.; A.2.3.2.2.; A.2.4.2.2.).
    • Duljina generacije
      Do 2 godine (1+).
    • Veličina i trend populacije
      Populacija se smatra stabilnom
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Hrvatska, BiH
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj ova vrsta nastanjuje rijeku Maticu i izvore uz nju, polje Jezero, Rastočko polje, rijeku Norinsku, donji tok rijeke Neretve te jezera Modro oko i Baćinska jezera (Mediteranska biogeografska regija, Jadranski sliv). U BiH nađena u rijeci Bregavi, Trebižatu te Hutovu Blatu.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      Neopterygii
    • Nadred
      Ostariophysi
    • Red
      Perciformes
    • Porodica
      Gobiidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      Mrakovčić, M.; Kerovec, M.; Misetic, M.; Schneider, D. (1996). Description of Knipowitschia punctatissima croatica, (Pisces: Gobiidae), a new freshwater goby from Dalmatia, Croatia. Pp. 311-319. In: Conservation of endangered freshwater fish in Europe.
    • Ostala hrvatska imena
      Vrgoračka gobica
    • Strana imena
      Croatian goby (E); Croatische Grundel (D)
    • Locus typicus
      Rijeka Matica, Polje jezero, Hrvatska
    • Bibliografija
    • Ćaleta, M., Buj, I. Mrakovčić, M., Mustafić, P., Zanella, D., Marčić, Z., Duplić. A., Mihinjač, T., Katavić, I. (2015): Endemic Fishes of Croatia. Croatian Environment AgencyHrvatske endemske ribe. Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, 116 pp.
      Crivelli, A.J. (2006): Knipowitschia croatica. The IUCN Red List of Threatened Species 2006: e.T11031A3241026. www.iucnredlist.org. Downloaded on 29 March 2016
      Geiger, M.F., Herder F., Monaghan, M.T., Almada, V., Barbieri, R., Bariche M., Berrebi, P., Bohlen, J., Casal-lopez, M., Delmastro, G. B., Denys, G. P. J., Dettai, A., Doadrio, I., Kalogianni, E., Käarst, H., Kottelat, M., Kovačić, M., Laporte, M., Lorenzoni, M., Marčić, Z., Özulugğ, M., Perdices, A., Perea, S., Persat, S., Porcelotti, S., Puzzi, C., Robalo, J., SandaŠanda, R., Schneider, M., SlechtovŠlechtová, V., Stoumboudi, M., Walter. S., Freyhof, J. (2014): Spatial heterogeneity in the Mediterranean biodiversity hotspot affects barcoding accuracy of its freshwater fishes. Molecular Ecology Resources, 14, 1210-1221.
      Horvatić, S., Marčić, Z., Mrakovčić, M., Mustafić, P., Buj, I., Ćaleta, M. & Zanella, D. (2017):THREATENED FISHES OF THE WORLD: Orsinogobius croaticus (Mrakovčić, Kerovec, Mišetić and Schneider, 1996) (Teleostei: Gobiidae). Croatian Journal of Fisheries (in press)
      IUCN (1996): 1996 IUCN Red List of Threatened Animals. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK. 448 pp.
      IUCN (2016): IUCN Red List Categories and Criteria: Version 3.1. Second edition. Gland, Switzerland and Cambridge, UK: IUCN. iv + 32pp.
      Kottelat, M., Freyhof, J. (2007): Handbook of European Freshwater Fishes. Kottelat, Cornol, Switzerland and Freyhof, Berlin, Germany, 569-570.
      Miller, P. J. (2004): The Freshwater Fishes of Europe. AULA-Verlag GmbH Wiebelsheim. Vol. 8 ⁄ II Gobiidae 2, 365–369.
      Mrakovčić, M., Kerovec, M., Mišetić, S., Schneider, D. (1996): Description of Knipowitschia punctatissima croatica, (Pisces: Gobiidae), a new freshwater goby from Dalmatia, Croatia. In: Conservation of Endangered Freshwater Fish in Europe. A. Kirchhofer, D. Hefti (Eds). Birkhauser Verlag, Basel, 311– 319.
      Miller PJ (2004) The Freshwater Fishes of Europe. AULA-Verlag GmbH Wiebelsheim. Vol. 8/II Gobiidae 2: 331-430.
      Mrakovčić, M., Mustafić, P., Kerovec, M., Mišetić, S., Radović, D., Razlog-Grlica, J., Mihaljević, Z., Ternjej, I., Hafner, D., Ćaleta, M.,Zanella, D., Buj, I. (2002): Dio studije utjecaja na okoliš odvodnje viška vode iz Vrgorskog polja. PMF, Zagreb (elaborat).
      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Red Book of Freshwater Fish of Croatia. Ministry of Culture, State Institute for Nature Protection, Zagreb, Croatia [In Croatian with English introduction].
      Kovačić, M., Šanda, R. (2009). Freshwater gobies in the Adriatic drainage basin of the western Balkans. Annales. Series historia naturalis, letnik 19, številka 1, str. 1-10.
      Zanella, D. (2007): Biological and ecological characteristics of Knipowitschia croatica Mrakovčić et al. 1994 (Actinoperygii, Gobiidae) in the Matica River (Vrgorac). Doctoral thesis. University of Zagreb, Faculty of Science, Division of Biology, 73-98 [In Croatian].
      Zanella, D., Mrakovčić, M., Zanella, L. N., Miletić, M., Mustafić, P., Ćaleta M., Marčić Z. (2011): Reproductive biology of the freshwater goby Knipowitschia croatica Mrakovčić, Kerovec, Mišetić and Schneider 1996 (Actinopterygii, Gobiidae). Journal of Applied Ichthyology 27, 1242–1248.
      Zanella, D., Kovačić, M. (2014): Program praćenja stanja za vrgoračku gobicu (Knipowitschia croatica) u Hrvatskoj. Izvještaj za Državni zavod za zaštitu prirode. Hrvatsko ihtiološko društvo, Zagreb.