CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
drlja
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001976
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT -)
Datum procjene
01.05.2006.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Scardinius dergle Heckel & Kner, 1858 (HRCP001976). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1976. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Milorad Mrakovčić
Andreja Brigić
Ivana Buj
Marko Ćaleta
Perica Mustafić
Davor Zanella
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjena - NE - Europska procjena
Nije procjenjena - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjena - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
IUCN uzroci ugroženosti: 6.3.3.; 6.3.8.; 9.9. Drlja dobro podnosi razmjerno niske količine kisika i visoke temperature vode. Međutim, osjetljiva je na organsko onečišćenje, što je, uz nestanak prirodnih staništa, jedan od glavnih uzroka njezine ugroženosti. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
IUCN mjere zaštite: 1.2.; 2.2.; 3.; 4.1.; 4.2.; 5.7.2. S obzirom na to da je drlja autohtona endemska vrsta kojoj je areal rasprostranjenosti uzak, nužno je osnivanje ihtioloških rezervata i zaštita vodotoka od onečišćenja. Svakako treba provesti znanstvena istraživanja kojima bi se preciznije odredio taksonomski status i upoznala biologija ove vrste. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Tijelo je dosta visoko i bočno spljošteno. Leđni je dio obojen zelenkastocrno, bokovi su sjajno sivi, a trbušna strana bjelkasta. Sve su peraje crne, s bjelkastom osnovom. Upravo se različitim nijansama crnog obojenja peraja i većim rostrumom drlja razlikuje od crvenperke. Zadržava se u jatima među vodenim biljem, kojim se i hrani. Drlja postaje spolno zrela vjerojatno u trećoj godini, a prema mrijesnim je potrebama fitofil. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi u plićim dijelovima porječja rijeka Krke i Zrmanje, gdje dolazi u mirnim tokovima i riječnim rukavcima. Limnofilna je vrsta koja nastanjuje riječno korito i okolna poplavna područja s razvijenom podvodnom vegetacijom (Physis 24.11–24.12, 22.15). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Drlja živi u Hrvatskoj. - Nacionalna rasprostranjenost
Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva i hrvatski endem Živi u rijekama Krki i Zrmanji, a postoji i podatak o nalazu ove vrste u rječici pokraj Livna. Učestalost: uobičajena vrsta
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Actinopterygii - Podrazred
- - Nadred
Teleostei (prave koštunjače) - Red
Cypriniformes - Porodica
Cyprinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Dalmatian rudd (engleski) - Locus typicus
rijeke Krka i Zrmanja
- Bibliografija
- -