CRVENI POPIS
Natrag
drlja
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003511
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT B1a+2a)
Datum procjene
20.10.2017.
Prethodne procjene
Citat
Ćaleta, M. (2017): Scardinius dergle Heckel & Kner, 1858 (HRCP003511). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3511. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Marko Ćaleta
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Vrsta je relativno široko rasprostranjena, iako nije do kraja jasno je li prenesena na pojedina područja. EOO je manji od 20.000 km2 (6.987 km2), a AOO manji od 2.000 km2 (512 km2). Utvrđeno je postojanje 5 subpopulacija i 5 lokacija. Glavni razlozi ugroženosti su pregradnja vodotoka te pretjerano korištenje vode. Međutim, nije utvrđeno stalnog smanjivanje ili fluktuacija obima pojavljivanja; površine nastanjenja; površine, obima i/ili kvalitete staništa; broja lokacija ili subpopulacija; broja odraslih jedinki). Temeljem navedenog nema elemenata za procjenu vrste kao osjetljive već kao gotovo ugrožene. Primjena regionalnih smjernica nije dovela do promijene kategorije ugroženosti.
- Globalna procjena
Gotovo ugrožena - NT ver 3.1 (Freyhof & Kottelat 2008) - Europska procjena
Gotovo ugrožena - NT ver 3.1 (Freyhof & Kottelat 2008) - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
/
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Vransko jezero na Cresu – subpopulacija nije ugrožena Vransko jezero kod Biograda – subpopulacija nije ugrožena rijeka Zrmanja – subpopulacija nije ugrožena slijev Krke – onečišćenje vode slijev Cetine - kanaliziranje i uređivanje vodotoka, onečišćenje vode - Korištenje
Vrsta se u manjoj mjeri lovi i koristi u prehrani. - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Vrsta je ugrožena uslijed pregradnje vodotoka te pretjeranog korištenja vode (DT 7.2.), a na rijeci Krki i zbog komunalnog onečišćenja voda (DT 9.1.). Sve navedeno uzrokuje promjene ekosustava (S 1.1.). - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Vrsta se nastanjuje područja Nacionalnog parka Krka i Parka prirode Vransko jezero (CAP 4.). Vjerojatno 60% populacije. - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.3. Svijest i komunikacija - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Za očuvanje vrste potrebne su mjere zaštite područja (CAN 1.1.) i staništa (CAN 1.2.) poput krških, vodenih staništa. Upravljanje područjem (CAN 2.1.) i obnavljanje prirodnih staništa također bi doprinijeli očuvanju (CAN 2.3.). Kako se radi o endemskoj vrsti potrebno je raditi na podizanju svijesti o važnosti očuvanja vrste (CAN 4.3.). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.5 Ugroze, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
S obzirom da je endemska vrsta o kojoj se vrlo malo zna, potrebne su bolje spoznaje o biologiji i ekologiji vrste, a zatim i odgovarajuće mjere zaštite. Treba provoditi istraživanja veličine i stanja populacija (RN 1.2.), stvarnih ugroza za pojedine subpopulacije (RN 1.5.) Nakon osnovnih istraživanja potrebno je vršiti monitoring populacijskih trendova (RN 3.1.) i trendove promjena staništa i stanišnih uvjeta (RN 3.4.).
- Biologija vrste
- Opis
Tijelo je dosta visoko i bočno spljošteno. Leđni je dio obojen zelenkastocrno, bokovi su sjajno sivi, a trbušna strana bjelkasta. Sve su peraje crne, s bjelkastom osnovom. Upravo se različitim nijansama crnog obojenja peraja i većim rostrumom drlja razlikuje od crvenperke (Mrakovčić i sur. 2006). - Staništa
A.1.1.1.1. Oligotrofne vode siromašne vapnencem, A.1.1.1.2. Mezotrofne vode, A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka , A.2.4.1. Kanali sa stalnim protokom - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Vrsta obitava u krškim vodama. Staništa koja nastanjuje su stalne stajaćice i to oligotrofne vode siromašne vapnencem (A.1.1.1.1.) i mezotrofne vode (A.1.1.1.2.) kao i srednje i donje tokove sporih vodotoka (A.2.3.2.2.) te kanale sa stalnim protokom (A.2.4.1.). - Duljina generacije
Nije poznato vrijeme spolnog sazrijevanja. - Veličina i trend populacije
Nema podataka o veličini i trendu populacije
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjena u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. - Nacionalna rasprostranjenost
Regionalni je endem jadranskog slijeva. Nastanjuje Vransko jezero na Cresu, Vransko jezero kod Biograda, slijev rijeke Krke te rijeku Rudu s okolnim vodama gdje je zavičajna vrsta.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
undefined - Podrazred
Neopterygii - Nadred
Ostariophysi - Red
Cypriniformes - Porodica
Cyprinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
Heckel, J. J.; Kner, R. (1857). Die Süsswasserfische der Österreichischen Monarchie, mit Rücksicht auf die angränzenden Länder. Leipzig. i-xii + 1-388.
- Ostala hrvatska imena
/ - Strana imena
Dalmatian Rudd - Locus typicus
rijeke Krka i Zrmanja u Dalmaciji (Hrvatska), Livno (Bosna i Hercegovina)
- Bibliografija
-
Freyhof, J. and Kottelat, M. 2008. Scardinius dergle. The IUCN Red List of Threatened Species 2008: e.T135544A4141766.
Heckel, J. J. and R. Kner 1857 Die Süsswasserfische der Österreichischen Monarchie, mit Rücksicht auf die angränzenden Länder. Leipzig. i-xii + 1-388.
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. and Zanella, D. 2006. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 253 str.