CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

bosanski ljiljan

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000278

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Volarić-Mršić, I. (1994): Lilium bosniacum Beck ex Fritsch (HRCP000278). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/278. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Iva Volarić-Mršić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Ugrožena vrsta, dinarogeni endem.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Zbog uglednih cvjetova biljku sabiru i tako se smanjuje mogućnost razmnožavanja sjemenom, a često se sabiru i lukovice.
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Zbog uglednih cvjetova biljku sabiru i tako se smanjuje mogućnost razmnožavanja sjemenom, a često se sabiru i lukovice.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Temeljem Zakona o zaštiti prirode vrstu treba zaštititi, te dosljedno provoditi propisane zaštitne mjere.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Raste pojedinačno ili u malim skupinama. Cvate od lipnja do kolovoza, ovisno o položaju staništa. Pojedina biljka ne cvate svake godine. Razmnožava se vegetativno pomoću lukovice ili sjemenom.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na humoznom tlu u pukotinama stijena i na travnjacima viših predjela do 1800 m nadmorske visine.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Populacija mjestimično vrlo brojna, no najčešće raste pojedinačno. Zbog uglednih cvjetova biljku sabiru i tako se smanjuje mogućnost razmnožavanja sjemenom, a često se sabiru i lukovice.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Dinarski ilirski planinski geoelement. Nalazišta: Velebit, Plitvička jezera, Gola Plješivica, Kremen, Dinara, Troglav, Kamešnica.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Liliales
  • Porodica
    Liliaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    žuti bosanski ljiljan
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Beck-Mannagetta, G., 1904-1926: Flora von Bosnien, der Hercegovina und des Sandžak's Novipazar. 1920, 70 (206). Wien.
    Degen, A, 1936: Flora Velebitica. 1: 620. Ungar. Acad. der Wissenschaften, Budapest.
    Handel-Mazzetti, H., J. Stadlman, E. Janchen, F. Faltis, 1905: Beitrag zur Kenntnis der Flora von Westbosnien. Österr. Bot. Zeitschr. 55: 385.
    Hayek, A, 1933: Prodromus florae Peninsulae Balcanicae. 3: 61. Berlin.
    Horvat, I., 1930: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. I. Zadruge na planinskim goletima. Rad Jugosl. akad. 238. Zagreb.
    Janchen, E., B. Watzl, A. Degen, 1908: Ein Beitrag zur Kenntnis der Flora der Dinarischen Alpen. Österr. Bot. Zeitschr. 58: 109.
    Propova, M.T., 1981: Distribution of G. Lilium on the Balcan peninsulae (Sofia): 233-247.
    Protić, Gj., 1900: Prilog k poznavanju flore Bosne i Hercegovine. Glasn. Zem. muz. 12. Sarajevo.
    Rossi, Lj., 1915: Floristička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj. Glasn. Hrv. prir. društva 2:1: 224. Zagreb.
    Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad. 15. Zagreb.
    Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad. 17: 58. Zagreb.
    Stojanov, N., B. Stefanov, 1948: Flora na Blgarija. 246. Sofija.
    Volarić-Mršić, I., 1972: Rasprostranjenost i porijeklo flornih elemenata planinske vegetacije Dinarskih planina. Dokt. dis. 147. PMF, Zagreb.
    Volarić-Mršić, I., 1976: Geoelement u planinskoj flori Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Bot. Croat. 35.
    Volarić-Mršić, I., 1976: Porijeklo i starost planinske flore Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Bot. Croat. 35.